Hrvatima će i u EU trebati radne dozvole

U Hrvatskoj je blizu 327 hiljada nezaposlenih, a mnogi će, nakon ulaska te zemlje u Evropsku uniju od 1. jula tamo tražiti posao. Hrvatski radnici, međutim, neće moći bez ograničenja raditi u svim zemljama Unije.

U nekima će im, na period od dvije godine, i dalje biti potrebne radne dozvole. Zasada je pet zemalja članica najavilo takva ograničenja, izvijestila je reporterka Al Jazeere Ivana Brkić.

Zagrepčanki Maji Karabelj se žuri otići iz Hrvatske. Ona i suprug sele se u Finsku, gdje su pronašli stan, ali ne i posao. No, ne boji se, jer ima novinarski fakultet i magisterij iz ekonomije, te govori četiri strana jezika. Hrvatsku napuštaju baš 1. jula, kad zemlja ulazi u Evropsku uniju.

“Razlog odlaska je loša situacija, nema posla, a i ako ga ima ne možete se prijaviti. A i ako ga nađete – raditi za 1.600 kuna u Hrvatskoj nije dovoljno ni za hranu”, kaže Maja.

Nove mogućnosti

Finska je jedna od zemalja, u kojoj će hrvatski radnici moći raditi bez radnih dozvola. Isto su najavile Irska, Slovačka, Češka, Danska, Švedska, Estonija i Litvanija. U Vladi očekuju da će ulaz hrvatskim radnicima osloboditi i Poljska, Portugal, Latvija, Rumunija, Bugarska i Mađarska.

S druge strane, zasad je poznato da će radne dozvole i dalje trebati za Holandiju, Veliku Britaniju, Austriju, Sloveniju i Njemačku. Uz neke iznimke, jer u  Njemačkoj, primjerice, radnu dozvolu neće trebati visokoobrazovani i sezonski radnici.

Nezaposleni iz Hrvatske uglavnom su dosad gledali u ponudu Zavoda za zapošljavanje. Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju otvaraju im se nove mogućnosti, pa će se mnogi odlučiti na pretraživanje Euresa, evropske berze rada, kaže reporterka Brkić.

Tu se oglašavaju slobodna radna mjesta u 31 zemlji Evrope. Nudi se oko milion i 300.000 poslova. Zaposlenje traži više od milion ljudi.

Najveće šanse imaju medicinski stručnjaci i inžinjeri svih vrsta. Na hrvatskom Zavodu za zapošljavanje, nakon 1. jula ne očekuju veliki odljev mozgova, ali ni priljev stranih radnika.

Veće i mogućnosti i konkurencija

“Svakako veća konkurencija na tržištu, jer se broj osoba koje konkuriraju za jedno mjesto povećava dvostruko, trostruko i više. Međutim, i veće su šanse jer se tržište rada proširuje”, kaže Ivanka Zlatec iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Već sad najviše hrvatskih radnika je u Njemačkoj, Austriji, Italiji i Sloveniji – zemljama koje su uglavnom najavile moratorij. U hrvatskoj Vladi kažu da će istom mjerom uzvratiti prema državama, koje uvedu ograničenja.

“To nije iznimka, to je princip. I to nije stvar veličine zemlje. Mi ćemo tu odluku donijeti vrlo skoro. Kada? Hoće li to biti do 1. srpnja? Da. Do 1. srpnja se treba ta odluka donijeti”, Kaže Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.

Nakon 1. jula, za posao u Uniji, po istim uvjetima neće aplicirati samo građani Hrvatske. Moći će to učiniti svi hrvatski državljani.

“Sasvim je svejedno ako živite u Posušju, Mostaru, Sarajevu ili Podgorici, ako imate hrvatsko državljanstvo možete po istim pravilima raditi u zemljama Europske unije”, objašnjava Danijela Barišić iz Ministarstva vanjskih poslova RH.

A tamo će se Hrvatska, kad je riječ o nezaposlenosti, svrstati u sam vrh. Maju Karabelj konkurencija ne brine. Vjeruje da će ona i suprug uspjeti i u Helsinkiju otvoriti vlastitu firmu. Brine je samo osjećaj nostalgije za domom, obitelji i prijateljima, iako iz Hrvatske još nije ni otišla.

Izvor: Al Jazeera