Oglasi

Hrvati: Vlada Vojvodine nastavlja s miješanjem u identitetska pitanja

Predsjednik pokrajinske Vlade najavio je podršku inicijativi za ukidanje dokumenta o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata.
Tomislav ŽigmanovŽigmanov je istaknuo da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajedniceAl Jazeera - Arhiva

Vlada Vojvodine podržat će inicijativu za ukidanje dokumenta iz 1945. o izjašnjavanju Bunjevaca kao Hrvata, koju je Skupštini Vojvodine podnijelo vodstvo dijela zajednice Bunjevaca koji niječu hrvatsku pripadnost, što je među vojvođanskim Hrvatima protumačeno kao nastavak politike miješanja državnih tijela Srbije u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata.

Podršku je najavio predsjednik pokrajinske Vlade Igor Mirović (Srpska napredna stranka), u razgovoru s predstavnicima Bunjevačkog nacionalnog vijeća, zastupničkog tijela dijela Bunjevaca, ne-Hrvata, koji su podnijeli inicijativu 2016. godine.

Nakon Drugog svjetskog rata Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine donio je proglas 14. svibnja 1945. po kojemu se Bunjevci i Šokci moraju izjašnjavati kao Hrvati.

"Kako bunjevačke i šokačke narodnosti ne postoje, zapovijeda vam se da sve Bunjevce i Šokce imadete tretirati isključivo kao Hrvate bez obzira na njihovu izjavu", pisalo je u proglasu, u kojem se dodaje da "sve izdane isprave s upisanim Bunjevcima i Šokcima imaju biti uništene i izdane nove s hrvatskom narodnošću, a u upisanim spiskovima da se narodnost ispravi", prenosi Hina.

'Inicijativa nije usmjerena ni protiv koga'

Povodom inicijative da se taj dokument proglasi aktom nasilne asimilacije i primjerom kršenja ljudskih prava, predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić navela je da je provođenje zapovijedi nanijelo "katastrofalne posljedice" po Bunjevce, navodeći da ih je po popisu iz 1918. bilo 100.000, a danas tek približno 16.000.

"Takva inicijativa nije okrenuta ni protiv koga, mi za sebe tražimo samo demokratsko pravo da se izjašnjavamo kao Bunjevci i smatramo da to pravo trebaju imati pripadnici svake druge nacionalnosti", kazala je Kujundžić Ostojić za Tanjug.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov primjećuje, pak, kako takve tvrdnje iznosi osoba koja je tijekom devedesetih godina bila korisnica pomoći hrvatskih organizacija.

"Ovako govori ona koju je kao studenticu svaki mjesec stipendirao Fond 'Antun Gustav Matoš', koji je utemeljio DSHV", naveo je, među ostalim, na svojemu Twitter-računu Žigmanov.

U izjavi Glasu Slavonije Žigmanov je dodao kako je, promatrajući cijeli proces u širem kontekstu, riječ o nastavku djelovanja usmjerenog protiv Hrvata u Vojvodini, i to u dijelu miješanja državnih tijela u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata.

'Onemogućava se slobodno izjašnjavanje'

"U toj matrici Hrvati se predstavljaju kao 'uzurpatori' i nekakvi 'ugnjetači' Bunjevaca, koji onda trebaju 'zaštitu'. Pritom se previđa elementarna činjenica da se više od dvije trećine Bunjevaca u Vojvodini u nacionalnom smislu osjeća i izjašnjava Hrvatima te da su mjere 'zaštite' Bunjevaca ne-Hrvata zapravo postupci koji imaju za prvotni cilj onemogućavanje većini Bunjevaca da se slobodno i bez pritisaka izjasne kao Hrvati", naveo je Žigmanov.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća i povjesničar Slaven Bačić objašnjava kako je proglas Glavnog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine izdan zbog postupaka mađarskih okupacijskih vlasti između 1941. i 1944., pod upravom Mihalya Hortyja, koje Bunjevcima nisu dopuštale da se izjašnjavaju kao Hrvati.

"Ta odluka je bila na liniji tadašnje Komunističke partije Jugoslavije o nacionalnoj ravnopravnosti i želji da se spriječi zlouporaba bunjevačkog imena", izjavio je Bačić.

Žigmanov je dodao da je ista antihrvatska politika obnovljena s dolaskom Slobodana Miloševića na vlast '90-ih i ovim se činom želi okončati. 

"Jer u njenom temelju jest bacanje ljage na ovdašnje bunjevačke Hrvate, koji se imaju smatrati kao ugroze na 'svetom bunjevačkom biću'. Nadam se da će za ovaj postupak svoj interes očitovati i predstavnici Republike Hrvatske budući da se opetovano – istina, za sada tek potencijalno – država izravno i u punom kapacitetu miješa u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata, i to na njihovu štetu", izjavio je ranije Žigmanov za hrvatske medije.

Pripadnost se negira za 16.000 Bunjevaca

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu, već se deklariraju samo kao Bunjevci.

Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.

Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Na posljednjem popisu stanovništva u Srbiji 2011. bilo je blizu 58.000 Hrvata, no teško je procijeniti koliki broj otpada na bunjevačke Hrvate, koji žive u više sredina na sjeveru Vojvodine.

Takozvano bunjevačko pitanje u vrhu je popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.