Hrvati u Sloveniji traže da budu priznati kao autohtona manjina

Krovno udruženje Hrvata koji žive u Sloveniji upozorilo je na neriješen status te manjine te pozvalo izvršnu i zakonodavnu vlast da  podrže i omoguće uređenje njenog ustavnopravnog položaja.

“Unatoč višegodišnjim nastojanjima, hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Sloveniji, kao autohtonoj manjini, još uvijek nisu ustavno priznata njena manjinska prava. Slovenija ne uvažava ni preporuke Vijeća Evrope, niti nadležnih tijela Ujedinjenih naroda, koji su međunarodnopravni temelj za zaštitu prava manjina, u skladu s najvišim međunarodnim standardima”, navedeno je u izjavi koju su potpisali Đanino Kutnjak, predsjednik Saveza hrvatskih društava u Sloveniji, te predsjednici 15-ak kulturnih društava Hrvata širom Slovenije koje okuplja to udruženje.

Izjavom o potrebi reguliranja ustavnog statusa hrvatske manjine, kako navode, žele upozoriti širu javnost na to pitanje, a izvršnu i zakonodavnu vlast države u kojoj žive potaknuti da se to podrži i omogući.

‘Nove’ i ‘neautohtone’ manjine

“Smatramo da, kao pripadnici nacionalne zajednice koja živi na teritoriju Slovenije već stoljećima i koja time dokazuje višestoljetnu odanost Sloveniji te prijateljstvo i suživot hrvatskog i slovenskog naroda, zaslužujemo priznanje, poštivanje i potporu slovenske države. U tom pogledu čvrsto smo uvjereni da bi uređenje položaja Hrvata u Sloveniji kao nacionalne manjine doprinijelo dobrosusjedskim odnosima dviju država te pomoglo izgradnji još čvršćih mostova prijateljstva između Slovenije i Hrvatske”, ističe se u zajedničkom pozivu udruženja hrvatskih kulturnih društava koja djeluju u Mariboru, Ljubljani, Novom Mestu, Kopru, Velenju i drugim sredinama.

Ustavom iz 1992. godine Slovenija je status manjine s posebnim pravom na svoje predstavnike u Parlamentu zajamčila samo Italijanima koji žive u graničnom pojasu s Italijom te Mađarima na sjeveroistoku države, pa oni biraju svaka po jednog zastupnika u 90-člansom Parlamentu.

Poseban status imaju i Romi, koji imaju pravo na svog vijećnika u općinama gdje su brojnije prisutni.

Takav poseban status zaštite i manjinskih prava nije zajamčen brojnijim manjinama sa područja bivše Jugoslavije.

Standardno je  obrazloženje političara da se radi o “novim” i “neautohtonim” manjinama, odnosno rezultatu novijih migracija u prošlom stoljeću, da bi davanje autohtonog statusa jednoj takvoj manjini dovelo do zahtjeva drugih i da bi za takav potez bilo nemoguće osigurati dvotrećinsku većinu u Parlamentu, potrebnu za promjenu Ustava.

Neriješen status manjina koje Slovenija smatra neautohtonima odražava se i na manjkavom finansiranju njihovih kulturnih društava te čuvanju i održavanju kulturnog i nacionalnog identiteta te tradicije, pa je kod njih prisutnija asimilacija.

Trenutno u Sloveniji ima 35.000 Hrvata

To je prisutno i kod Hrvata, čiji se broj u Sloveniji, prema statističkim podacima, prilično smanjio u odnosu na kraj 80-ih godina, kada ih je bilo 54.000 i kad su bili brojčano najveća manjina.

Prema popisu iz 1991. godine, Hrvata je u Sloveniji bilo 53.000, na popisu iz 2001. godine bilo ih je 36.000.

Prema posljednjem popisu iz 2011. godine u statistici nema tog podatka, jer navođenje narodnosti nije bilo obavezno, ali se navodi da je Hrvata u Sloveniji u ukupnom stanovništvu 1,8 posto, što znači oko 35.000 ljudi.

Broj Hrvata se sa svakim statističkim popisom smanjivao, pa su sada, iza Srba, trenutno na drugom mjestu po brojnosti.

Izvor: Agencije