Hrvati traže pravo na pristup informacijama
Međunarodni je dan prava na pristup informacijama. U Hrvatskoj je u pripremi novi Zakon koji bi građanima trebao olakšati pristup informacijama, a tijela javne vlasti, dakle državu, gradove, općine i druge institucije, natjerati da građane informiraju o svojim troškovima, konkursima, svemu što ih zanima.
Ove godine mjerodavnoj se agenciji zbog toga što ne mogu doći do neke informacije, žalilo 350 građana, što je dvostruko više nego lani!
“Tmurno jutro na Trgu bana Jelačića. No, Andreji Tomić oblaci su se napokon razišli. Ona već nekoliko godina ne može s gradom Zagrebom riješiti problem vezan uz gradski stan kojeg njezina obitelj koristi”, izvještava Martina Kiseljak.
Rok od 15 dana
Andreja Tomić, objašnjava:
“Svaki mjesec smo kod drugog referenta. I na kraju izlaz je u prizemlju, izvol'te van, ako nešto trebate – obratite se pisanim putem. A kad pišete? Ništa pismeno ne dobivamo na ruke crno na bijelo, što nama treba.”
Danas je doznala svoja prava: odgovor mora dobiti u roku od 15 dana. Kako ga nije dobila, može se žaliti mjerodavnoj agenciji.
“Ono što mogu napraviti je žaliti se agenciji za zaštitu osobnih podataka koja će u njihovo ime upozoriti to tjelo da im mora pružiti informaciju”, kaže Dubravko Bilić, ravnatelj AZOP-a.
No, osim u pojedinačnim i osobnim problemima građana, pravo na pristup informacijama važan je alat u borbi protiv korupcije.
Gotovo sve velike afere koje su sada na sudu, u svom su početku imale neku zatvorenu sjednicu Vlade i neke informacije do kojih se nije moglo doći. A sumnjalo se.
“Država objavom svojih informacija i objavom podataka smanjuje prostor za korupciju. Naime, danas smo svjedoci brojnih sudskih procesa koji svi u svome začetku imaju neku vrstu tajnosti, zatvorenosti, nemogućnosti pristupa infomracijama. Pitamo se svi zajedno, kao građani, da li ostalo više novca u proračunu da su infomracije i dokumenti bili javno dostupni”, kaže Vanja Korić iz GONG-a.
Englezi su sigurni – bi. Čak su sve i izračunali. Otvorena Vlada, tvrde, ima godišnju korist od 140 milijardi eura: jer objava podataka sprečava korupciju i potiče ekonomiste na ulaganja!
“Tajna je u tome da se moraju objavljivati informacije, a ne da se o tome samo priča i diskutira. Treba djelovati, osmisliti kako podatke i informacije objaviti, ali da se istovremeno tajni podaci ipak sačuvaju. Može se debatirati unedogled, ali Vlade koje su omogućile slobodan pristup informacijama, sada vide učinke”, kaže Andrew Stott, član Vijeća za transparentnost Vlade Velike Britanije.
Željela bi i Hrvatska. U pripremi je novi Zakon koji bi trebao skratiti put do informacije. Tačno će se propisati ko i koje informacije mora objavljivati, a bit će određene i sankcije za one koji se ogluše.
Praksa u Sloveniji
Prođe li zakon, Hrvatska bi trebala dobiti povjerenika za tu problematiku. On bi imao ovlast neposredno izricati novčane kazne tajnovitim institucijama: od dvije hiljade i 600 do 13 hiljada i 300 eura.
Nešto slično Slovenija ima već šest godina.
“Mi smo zadnja presuda, nema nikog iznad nas, osim naravno suda. To je upravni sud, ali na upravni sud ide samo oko 10 posto naših rješenja. Tako da to moram reći odlično funkcionira”, objašnjava Urban Brulc, viši savjetnik povjerenika za informacije Vlade Republike Slovenije.
Novi Zakon o pravu na pristupu informacijama u Hrvatskoj bi trebao biti donesen do kraja jesenskog zasjedanja sabora.
Izvor: Al Jazeera