Oglasi

Holandija: Napadi na džamije i islamofobija

Manjine osjećaju posljedice rastuće netolerancije u vrijeme kada su džamije i azilantski centri mete napada.
Džamija Essalaam u Rotterdamu je najveća džamija u Holadniji, a otvorena je 18. decembra 2010. EPA

Piše: Brenda Stoter

ROTTERDAM - Trećina džamija u Holandiji je barem jednom bila meta vandalizma, prijetećih pisama, pokušaja paljevine, postavljanja svinjskih glava ili drugog vida agresivnih činova tokom proteklih 10 godina, pokazuju rezultati istraživanja Inekea van der Valka, pisca i istraživača sa Univerziteta u Amsterdamu.

Charif Slimani, imam Marokanske džamije u Roosendaalu u Holandiji, došao je u džamiju ranije u jutro 14. novembra 2015. kako bi pripremio hutbu (propovijed) za molitvu petkom.

On je kazao da nije spavao prethodne noći zbog napada u Parizu i razmišljao je o onom što bi trebao reći o napadima tokom hutbe. Međutim, kada je stigao u džamiju, iznenadio se kada je otkrio da je prostorija za molitvu neuobičajeno prazna.

"Dim je kuljao iz prostorije, a osjetio se teški, prodorni miris plina. Prvo smo pomislili da je u pitanju neki kvar na plinskim instalacijama", kazao je 42-godišnji Slimani. "Tako da smo odlučili da se molimo na drugom mjestu".

Policija je došla nekoliko sati kasnije i otkrila da su litre benzine prosute po prostoriji za molitvu. Počinitelj je pokušao da zapali vatru, ali nije uspio u tome.

Džamiji je pričinjena manja šteta, ali, kako imam objašnjava, zajednica je bila traumatizirana.

"Strah, brige, osjećaj da više nigdje niste sigurni: ta šteta je bila mnogo gora. To nas boli više od materijalne štete", rekao je on. "Iako imamo kamere, pobrinuli smo se da uvijek neko bude tu, da čuva džamiju, također i tokom noći".

Neonacistički simboli

To nije bio ni prvi ni posljednji zločin iz mržnje usmjeren protiv muslimana u zemlji. 

U holandskom gradu Enschede je 33-godišnji muškarac 27. februara bacio molotovljev koktel na džamiju dok su se unutra odrasli i djeca molili.

Počinitelja su uhvatili nemuslimani koji žive u blizini džamije, a napadač je optužen za paljevinu sa terorističkim namjerama.

Dva dana prije ovog napada, Azzedine Karrat, imam džamije Essalaam u Rotterdamu, primio je prijeteće pismo adresirano na džamiju.


Pismo s nacističkim simbolima upućeno džamiji
Essalaam [Azzedine Karrat/ ustupljeno Al Jazeeri]

"Svinje", napisano je u pismu, a uslijedile su i brojne druge uvrede. Pismo je upozoravalo primatelje da očekuju "važne posjetitelje", a tekst je napisan na papiru sa nacističkim simbolima. 

"Bio sam zaista šokiran. Lično smatram da je ovo poruka ekstremnih desničara", rekao je Karrat za Al Jazeeru. Gotovo 20 džamija širom zemlje je primilo slična pisma.

"Zabrinut sam, ali ne za sebe ili za džamiju, već za muslimane uopćeno. Zabrinut sam zbog situacije u zemlji. To govori dosta o otuđenju u Holandiji. Ovo nije poruka koja približava ljude", rekao je imam.

Kao i mnogi muslimani, on smatra da su prijetnje i napadi na džamije posljedica straha i frustracija među nemuslimanskim stanovništvom nakon napada u Parizu.

Smatra se da je gotovo 220 holandskih muslimana otputovalo kako bi se priključili oružanim grupama kao što su Islamska država Irak i Levant (ISIL), što je dovelo do straha da bi oni mogli izvesti napade u Holandiji kad se vrate, navodi se u izvještaju holandske tajne službe AIVD.

Rastući strah

Međutim, nije jasno da li je u porastu agresija prema muslimanima jer je policija tek 2015. počela da posebno bilježi antimuslimansku prirodu takvih napada i diskriminacija. Prvi rezultati bi trebali biti objavljeni ovog ljeta.

Inicijativu za bilježenje motiva iza napada i diskriminacija usmjerenih ka muslimanima u Holandiji je pokrenuo Ahmed Marcouch, član Zastupničkog doma iz holandske Laburističke stranke.

"Vjerovatno ćemo vidjeti porast u broju incidenata jer su ljudi svjesniji problema, djelomično zahvaljujući društvenim mrežama, a i potiču se da prijave takve probleme", rekao je on za Al Jazeeru. "Ranije bi imami možda samo bacili takva pisma, bez da ih prijave".

Osim prijetnje koju predstavljaju ekstremisti, Marcouch smatra da i izbjeglička kriza također polarizira holandsko društvo i jača popularnost desničarskih političara, kao što je Geert Wilders, koji predvodi antiislamsku Slobodarsku partiju.

"Ova polarizacija je zabrinjavajuća", kazao je Marcouch. "To je sentiment koji raste godinama, počevši od napada 9. septembra, zbog ubistva Thea van Gogha, zbog stotina holandskih džihadista koji su se priključili ISIL-i evo sada izbjegličke krize. U početku je bilo prisutno protivljenje priljevu izbjeglica, ali se čak i to značajno pretvorilo u protivljenje drugim etičkim grupama, prije svega muslimanima".

Prijeteće okolnosti

Holandija je prošle godine primila blizu 59.000 izbjeglica, što je gotovo dvostruko više od broja izbjeglica koji je stigao 2014. godine.

Nekoliko demonstracija organiziranih protiv dolaska izbjeglica je preraslo u nasilje, mrtve svinje su postavljene u blizini azilantskih centara, a lokalnim političarima su upućene prijetnje.

Jeyantha Kathiravelu je članica lokalnog općinskog vijeća u Sliedrechtu. Dvadesetogodišnjakinja je primila prijetnje nakon sastanka vijeća na kojem se vijećalo o potencijalnom otvaranju centra za tražitelje azila. Prijetnje su uglavnom upućene elektronskom poštom i putem društvenih mreža, a kretale su se od poruka poput "prljavi muslimani, idite nazad u Maroko", "silovat ću ti zeca i raskomadati ga", do "nadam se da ćeš ti biti prva žrtva izbjeglica".

Ona je rekla da je bila "veoma šokirana" prijetnjama i vjeruje da su ih uputile osobe koje lično poznaje, jer nikada javno nije govorila o svom kućnom ljubimcu zecu.

"Ono što me najviše zabrinjava jeste to što se sigurno radi o nekom mom Facebook prijatelju", kazala je ona.

Kathiravelu, koja nije muslimanska i čiji roditelji su bili izbjeglice koje su pobjegle iz Šri Lanke prije nego što se ona rodila, kazala je da je ponekad uznemiravaju u javnom prevozu, gdje joj ljudi govore da se vrati u svoju zemlju, te da joj na društvenim mrežama ljudi komentiraju boju njene kože.

Ona je rekla da je uplašena. "Radije ne bih hodala ulicom navečer. Zbog toga se osjećam ranjivom. Situacija se pogoršala u proteklih devet mjeseci. Čini se da više nema neke razumne sredine".

Ali je ona i dalje optimistična. "U konačnici smo na nekoliko mjeseci smjestili 35 izbjeglica u praznu školu. Kada su morali otići, ljudi su protestirali i zahtijevali da izbjeglice ostanu". Četvrt je htjela da pomogne "svojim" izbjeglicama da ostanu u Sliedrechtu tokom cijele azilantske procedure.

Imami Karrat i Slimani su naveli slična iskustva. Obojica su svjedočili situaciji gdje su početni protesti protiv džamija pretvoreni u dobre susjedske odnose nakon što su doprli do lokalne zajednice.

"Kada smo otvorili našu džamiju 2014. godine, održali smo otvoreni vikend i pozvali smo lokalnu zajednicu. Blizu 4.000 ljudi je posjetilo otvaranje naše džamije, a gotovo svi oni su bili nemuslimani. Čak su došli i mnogi koji su se u početku protivili džamiji, a i oni su promijenili svoj stav", rekao je Slimani.

"Mi smo aktivni dio holandskog društva. Moramo ostati zajedno i ne smijemo dozvoliti ekstremistima sa obje strane da nas podijele".

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.