Hoće li Trump zbog korona virusa i Floyda izgubiti izbore

Neki ga mogu ocijeniti lošim, neki dobrim, no ono u čemu će se svi složiti je da je dosadašnji dio mandata Donalda Trumpa u Bijeloj kući bio više nego buran i sadržajan.

Od 2016. godine, Trump je uspio doći na ivicu rata s Iranom, pokrenuti trgovinski s Kinom, istupiti iz mnoštva međunarodnih sporazuma i organizacija, promijeniti unutrašnje odnose u SAD-u, posezati sankcije kako je želio, otvoriti front s medijima, te usput izreći čitavu gomilu potpuno neargumentovanih i nedokazanih izjava.

No, iz sadašnje perspektive, ono što bi moglo imati možda i presudan značaj po njegove šanse da u jesen ove godine bude ponovo izabran, čini se da se tek dešava, u jeku krize s korona virusom, koja je do sada odnijela preko 116.000 života u SAD-u, te protesta poslije ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda koji su veliki broj američkih gradova pretvorili u poprišta razaranja, ali i iskazivanja nezadovoljstva zbog rasnih podjela u zemlji. U oba slučaja, Trump se nametnuo kao centralna ličnost.

Da li je svojim akcijama i reakcijama sebi povećao šanse da se dočepa drugog mandata lidera najmoćnije svjetske sile ili će ga one u konačnici skupo koštati?

‘Loš lider, ali snažna pojava’

Sagovornici Al Jazeere, koliko god potcrtavali Trumpove promašaje, mišljenja su da on i dalje ima jako snažnu biračku bazu, najviše među desničarima, što ishod izbora iz sadašnje perspektive i dalje čini neizvjesnim.

Demokrate bez kredibilne alternative

Prema mišljenju mnogih stručnjaka, demokrate su korona krizu i proteste nakon zločina iz Minneapolisa posmatrali previše pasivno, a tog je stava i Obučina.

„Mislim da su Demokrate izgubili mnogo prilika do sada, te nisu kredibilno predstavili alternativu Trumpu. To će biti obeshrabrujuće za demokratske glasače. Nije samo pasivnost, već i imidž američke političke elite i njezinog licemjerja teško breme za demokratske kandidate. U narednom razdoblju, oni će morati pojačati svoju vidljivost, ne samo u medijima, već i na ulicama“, tvrdi Obučina.

 

“U obje krize Trump se pokazao kao izrazito loš lider nacije, ali još uvijek dovoljno snažna pojava. Kao nikad do sad, njegovo ponašanje je identično reakciji populističkih autoritarnih lidera na velike unutarnje probleme i havarije. Po istom kalupu, Trump prebacuje krivnju na vanjske neprijatelje, dijeli stanovništvo na ‘mi’ i ‘oni’, bježi od odgovornosti, glasnim nastupima nadvikuje činjenice i oponente i obećava uspostavu reda i mira silom“, ocjena je Branimira Vidmarovića, eksperta za geopolitiku i međunarodne odnose.

Trump je, kako navodi, “svojim unutarnjim igrama dopustio da pandemija pohara Ameriku”, ali i još više podijelio državu. No, pritom je “ojačao svoju biračku bazu”.

“Tijekom krize Trump je pokazao suludu razinu kaotičnosti, manjak odlučnosti, plasiranja lažnih informacija i mućki. Njegov stil i retorika još su više podijelili Ameriku po stranačkim linijama. Osim stava prema Kini, gotovo da nema nijednog problema o kojem se demokrati i republikanci slažu. Uspio je dakle, još više učvrstiti svoju biračku bazu.

Prosvjedi koji su se munjevito rasplamsali također su pokazali Trumpovu političku neosjetljivost i nesposobnost. Umjesto da obeća istragu i reformu policijskih metoda, odmah ode na teren i smiri stanje, Trump se distancirao i žestoko verbalno napao sve prosvjednike i potrpao u isti koš vandale i mirne ljude. U tom smislu, Amerika je tijekom pandemije i prosvjeda bila de facto bez lidera”, dodaje Vidmarović.

‘Umno upitno vodstvo’

Komentirajući posljednja dešavanja u SAD-u, Vedran Obućina, hrvatski politolog, univerzitetski profesor i analitičar, ocjenjuje da Trump kroz dvije krize “nije bio ništa drugačiji nego inače”.

“On je ohrabrio oštro polariziranje američkog društva, pojačano gospodarskom i zdravstvenom krizom, što je sve plodno tlo za razne ekstremizme, kako lijeve tako i desne”, mišljenja je Obućina.

Ohrabrio puno ružnog i zlobnog u SAD-u

Vidmarović je stava da je Trump dolaskom na mjesto predsjednika ohrabrio ekstremno desne grupe i praktično potaknuo eskalaciju rasnih, i ostalih podjela i SAD-u.  

„Doista, Trump je ohrabrio puno toga ružnoga u zlobnog u američkom društvu. Ne na način da ih je verbalno poticao, već što se nije distancirao od njih. Svojim nastupima koji su svi do reda bili proslave u čast njegovog ega i vizije, često se znao zaletiti i indirektno podržati ekstremističke stavove koji su ljudi čitali između redaka kao carte blanche za svoje djelovanje. Trumpovi ekstremni glasači njegovu pobjedu su doživjeli binarno, kao pobjedu bijele zaboravljene Amerike nad svim progresivnim agendama zapadne i istočne obale SAD-a. Trump nije učinio ništa da dokaže biračima da je predsjednik svih Amerikanaca“, tvrdi.

“Možda ih nije izravno stvarao, ali ih iskorištava u svojoj jednostranoj političkoj borbi koja vrvi prljavim igrama, uvredama, gotovo djetinjastim gestama i općenito umno upitnog vodstva. Kao i ostatak Trumpova predsjedništva, i ove su krize bile pod utjecajem nesigurnosti i upitnosti Trumpovih poteza, stalnih proturječnih izjava i djelovanja, nastavkom osobnog imidža borbenosti, tvrdoglavosti, otvorenog cinizma pa i sociopatskih sastavnica ponašanja, svađe i nesloge, ali bez uvijenosti i uz mnogo iskrenosti u davanju takvih stavova. Ipak, kasno je reagirao na pandemiju, te je dolio ulje na vatru ionako polariziranog društva prilikom ubojstva Floyda”, tvrdi on.

Stava je da Trumpov sukobljavajući stil ipak ima efekt, najprije među onima koji su ga i izabrali za predsjednika, te među ekstremnom desnicom, koja je, prema svim pokazateljima, ojačala u SAD-u za vrijeme njegovog mandata.

“Svojim stavovima dobio je bezrezervnu potporu ekstremne desnice, desnog krila republikanaca, dio radnika, pobornike izolacionista, dio (ekstremno) desnih evanđeoskih kršćana. No, s obzirom na američki politički i izborni sustav, kao i utjecaj medija, više će biti pitanje hoće li mediji poput Fox Newsa ili negdašnjeg Breibarta biti na njegovoj strani, što će potom oblikovati izborne odluke većine glasača republikanaca. Također je pitanje hoće li unutar Republikanske stranke opstati jaka podrška predsjedniku. Šanse su, stoga, pola-pola, barem u ovom trenutku”, dodaje. 

‘Strahovit manjak empatije’

Ankete u SAD-u pokazuju da Trump izgubio povjerenje dijela birača. Američka analitička i savjetodavna kompanija Gallup tvrdi da je podrška Trumpu u posljednjih mjesec pala na svega 39 posto, što je ojačalo šanse njegovog demokratskog izazivača Joea Bidena.

Oba sagovornika su složni u stavu da su Trumpovi izborni izgledi opali, no, i da on kao predsjednik i dalje ima i vremena i metoda da to promijeni.

“Ne treba zanemariti Trumpov ‘administrativni resurs’, odnosno dostupne resurse i mjere kojima može utjecati na stanje u zemlji. Ekonomija je jedna o presudnih stvari. Bilo kakav blagi ekonomski oporavak bit će ‘plusić’ za Trumpovu kandidaturu. No, osim ekonomije, ključno je i društvo. Amerikanci su se sada uvjerili u strahovit manjak empatije čelnog čovjeka. Amerikancima je moralna i ujedinjujuća kvaliteta lidera važna, a Trump se profilirao kao predsjednik samo jednog dijela Amerika i pobornik samo svoje vizije”, kaže Vidmarović.

Napominje da se dio američkih birača koji u principu nisu desno orijentisani, s pravom pita da li je Joe Biden zaista prava alternativa Trumpu.

“Sada je krenuo u prikupljanje glasova afroameričkog biračkog tijela na terenu. Ako odabere afroameričkog kandidata za running matea, njegova popularnost će porasti. No, njegovi osobni problemi neće nestati. Slab je u nastupima i mentalno nije toliko jak kao Trump. Sposoban je tek na kraće govore, a njegov kratak fitilj i slaba tolerancija na kritiku zbog koje svako malo ulazi u verbalna vrijeđanja birača je sada općepoznata činjenica. Ljudi se s pravom pitaju je li takav star čovjek doista bolja alternativa Trumpu”, govori Vidmarović, koji u prilog tome kaže da Trump može pokriti mnogo širi politički spektar od svog protivnika.

‘Pobjeda za novo nasilje i prijetnje’

“Očito je da će Biden, ukoliko želi pobijediti, morati stvoriti robustan politički okvir u kojemu će nosivi i potporni stupovi biti demokratske politike, nacionalni konsezus, razne ekonomske i socijalne mjere te mlađi pomoćnici i savjetnici a ne on osobno. Pritom, mora se paziti Trumpove retorike. Kao populist i aktualni predsjednik, Trump može sa lakoćom obećavati i pokriti sav politički spektar. Ako treba, može u nekim politikama biti lijevo kao Bernie Sanders. No, pitanje je može li Biden biti konzervativan poput Trumpa“, govori Vidmarović, koji dodaje da se „tokom krize na trenutke činilo da je fantastična Nancy Pelosi, zapravo, pravi predsjednički kandidat demokrata”.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Protekle tri i po godine Trumpove vladavine izazvale su mnoge poremećaje na svjetskom nivou.

Obućina tvrdi da, u slučaju njegovog reizbora, treba očekivati nastavak tog trenda.

“Realno je očekivati i da pobijedi, ali i da izgubi. U slučaju pobjede, SAD će potonuti još više u međusobne polarizacije i svađe, što može dovesti i do nastavka nasilja. U svijetu će se nastaviti stroga politika sankcija i prijetnja oružanim sukobima. SAD je danas sila koja ima sve manje pozitivnih strana i ruši mirovne poretke, dogovore i protokole bez ikakvih sankcija po sebu same. Takva neodgovorna i ratoborna politika nastaviti će se u potencijalnom drugom mandatu Trumpa”, procjena je Obućine.

Uz to, kako dodaje Vidmarović, “Trumpova možebitna pobjeda na izborima imala bi za siguran ishod daljnji gubitak američke političke globalne moći i jačanje regionalnih veza među zemljama Europe, Azije, Afrike i Latinske Amerike”.

“Bez jasnog vodstva, svijet bi nastavio sa stanjem hibridizacije, odnosno miješanja stilova upravljanja i ekonomije. Dalje bi se brisale granice među tradicionalnim podjelama na demokrate i diktatore, na tržišnu i plansku ekonomiju. Svi bi imali motiva za suradnju sa svima bez jasnih ideoloških distinkcija”, tvrdi Vidmarović.

Izvor: Al Jazeera