Oglasi

Hoće li Trump postati prvi 'opozvani' američki predsjednik

Posmatrači u SAD-u smatraju da iznošenje optužbi može dovesti vladavinu Donalda Trumpa do kritične faze.
Mnogi Amerikanci vjeruju kako je Kremlj doprinio tome da Donald Trump dođe u Bijelu kućuEPA - Ilustracija

Piše: Mohamed al-Najjar

Nekoliko dana nakon prve godišnjice od njegovog izbora na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u Washingtonu se više ne polemizira samo o radu predsjednika Donalda Trumpa, njegovom uspjehu ili neuspjehu da ostvari svoj izborni program, već i o njegovom legitimitetu, pa čak i o mogućnosti da bude opozvan sa funkcije.

Iako Trump nije prvi predsjednik u američkoj historiji koji se suočava s mogućnošću pokretanja postupka za smjenjivanje sa dužnosti, tok istrage koju je proveo specijalni istražitelj Robert Mueller, bivši direktor Federalnog istražnog biroa, naveo je posmatrače da počnu smatrati kako su iz dana u dan sve veće šanse da Trump postane prvi američki predsjednik s titulom "opozvani" još od osnivanja Sjedinjenih Američkih Država 1776. godine.

Opoziv je prijetio i dvojici bivših predsjednika Sjedinjenih Američkih Država zbog optužbi s kojima su se suočavali prije nego su od njih oslobođeni. Riječ je o Andrewu Johnsonu 1868. godine i Billu Clintonu 1998. godine, dok je Richard Nixon 1974. godine odabrao da podnese ostavku kako bi izbjegao izglasavanje opoziva u Kongresu nakon skandala "Watergate".

Od Comeya do Muellera

Priča o legitimnosti Trumpovog izbora na mjesto predsjednika krenula je veoma rano, nakon što je preuzeo ustavne ovlasti početkom godine, a nastavili su ga pratiti i pozivi da se provede istraga o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore, koje mu je pomoglo da pobjedi na izborima. Pitanja oko legitimnosti Trumpovog predsjednikovanja izazvala su polemike koje su jednako žustre kao i one koje se tiču njegovih odluka.

Međutim, Trumpova odluka da smijeni direktora FBI Jamesa Comeya u maju pokrenula je oluju, koja se prenijela iz kuloara Kongresa i američkih medija u pravosudne tokove vezano za tvrdnje o postojanju ruskog uplitanja u posljednje američke izbore.

Pred bujicom kritika, koju su uputili demokrati i brojni republikanci zbog smjene Comeya, američko Ministarstvo pravosuđa donosi odluku sedam dana nakon toga da imenuje Roberta Muellera za šefa istrage o navodnom ruskom uplitanju. Tokom proteklih mjeseci, Muellerova istraga je pokazala da je jedan broj Trumpovih savjetnika i zvaničnika govorio neistine u svojim iskazima i prvim izjavama po pitanju miješanja Rusije u američke izbore.

Najveće iznenađenje dolazi od Trumpa mlađeg, sina aktuelnog američkog predsjednika, koji je potvrdio da se sastao s ruskom advokaticom Natalijom Veselnitskayevom za vrijeme predsjedničke kampanje u ljeto 2016. godine, nakon što mu je obećala pružiti informacije o demokratskoj kandidatkinji Hillary Clinton. Sastanku s advokaticom, za koju se vjeruje da ima veze s Kremljem, prisustvovali su šef Trumpove predsjedničke kampanje u to vrijeme Paul Manafort te visoki savjetnik predsjednika Jared Kushner, suprug Trumpove kćerke Ivanke.

Utjecaj preko društvenih mreža

Najistaknutiji zvaničnik, za kojeg se otkrilo da se sastajao s Rusima, bio je ministar pravde Jefferson Sessions. On je priznao da se sastao s ruskim ambasadorom dva puta u Washingtonu u septembru 2016. godine, što je protivno njegovim izjavama koje je dao pod zakletvom pred Kongresom tokom saslušanja u januaru.

Krivicu je priznao i George Papadopoulus, bivši Trumpov savjetnik za vanjsku politiku, koji je potvrdio da se sastao s Rusima te je priznao da je davao lažne iskaze istražiteljima FBI-a o svojim kontaktima s osobom povezanom s Kremljem. Papadopoulus je priznao da je pokušao sakriti svoje kontakte s univerzitetskim profesorom blisko vezanim za rusku Vladu, koji je ponudio otkriti "gadarije" o protukandidatkinji Hillary Clinton. Također je otkrio da je lično obavijestio Trumpa da može organizirati susret između tadašnjeg predsjedničkog kandidata i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Muellerova istraga se od ponedjeljka pretvorila u iznošenje optužbi, među kojima se najviše ističu optužbe upućene Manafortu i još jednom Trumpovom pomoćniku, Richardu Gatesu. Njih dvojica se, između ostalog, terete za zavjeru protiv SAD-a, pranje novca, davanje lažnih iskaza i neotkrivanje podataka o računima u inostranstvu. U optužbama nisu ponuđeni čvrsti dokazi o zavjeri na najvišem nivou, zbog čega posmatrači vjeruju kako to ukazuje na mogući pristup visokih Trumpovih pomoćnika u njihovim težnjama prema Rusiji i njenim saveznicima s ciljem ostvarivanja političke i finansijske dobiti.

Na tragu toga, iznesene su i optužbe na račun Moskve da se, koordiniranim akcijama koje je vodila na društvenim mrežama, miješala u usmjeravanje američkog naroda da glasaju za Trumpa na izborima. Zvaničnici kompanija Facebook, Twitter i Google razgovarali su o tim mogućnostima pred Kongresom.

Ostat će sumnje u legitimnost vladavine

Predstavnici Facebooka smatraju da je oko 126 miliona korisnika u SAD-u, od čega je veliki broj glasača, moglo vidjeti sadržaje koje su kreirali ruski operateri tokom 2015. i 2016. godine. Google je otkrio da su dva računa povezana s ruskom agencijom Interent Research Agency potrošila 4.700 dolara na oglase u vrijeme izbora prošle godine. Također je otkriveno da je 18 kanala na You Tubeu "vjerovatno povezano" s tom kampanjom.

Prema izvoru koji je upoznat sa svjedočenjem predstavnika Twittera pred Senatom, ova kompanija svjedočila da je više od 36.746 računa "proizvelo oko 1,4 miliona automatiziranih tweetova vezanih za izbore, koji su imali približno 288 miliona reakcija", a dovode se u vezu s Rusijom.

Američki posmatrači smatraju da iznošenje optužbi može dovesti Trumpovu vladavinu do kritične faze, što bi moglo rezultirati time da Trump postane prvi američki predsjednik s titulom "opozvani predsjednik". Čak i ako ove optužbe ne dovedu do smjene predsjednika, one će ipak ostaviti velike sumnje u legitimnost njegove vladavine, budući da mnogi Amerikanci vjeruju kako je Kremlj doprinio tome da Trump dođe u Bijelu kuću.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.