Oglasi

Hoće li Todorićev brod povući na dno i poljoprivrednike

U sjeni plesa milijardi oko Todorića, ostali su poljoprivredni proizvođači i kompanije koji su poslovali s Agrokorom.
Nisu toliko problem ni poljoprivredne kompanije, ni mali proizvođači, koliko je problem Konzum, ukazuju poznavatelji prilikaReuters

Dok javnost u Hrvatskoj, ali i državama u kojima se proširilo poslovno carstvo Ivice Todorića, čeka rasplet situacije oko dugova i poslovanja Agrokora, a istovremeno nalazi revizije ukazuju na problematično poslovanje iskazano u milijardama eura, u drugom planu su ostale tvrtke koje je imao u svom vlasništvu, a posebno poljoprivredna poduzeća i mali proizvođači s kojima je imao ugovorenu proizvodnju žitarica, voća i povrća, te otkup stoke.

Upućeni tvrde kako su i poduzeća, i proizvođači pošteđeni drame – jedni su, po riječima Al Jazeerinih sugovornika poslovali pozitivno, a drugima su dugovi podmireni, no još uvijek postoji doza opreza, ali i straha hoće li i njih Todorićev brod povući na dno.

Dugovanja prema svim obiteljskim poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj su „gotovo u cijelosti riješena“, a poljoprivredna proizvodnja vezana uz ratarstvo podmirena, kaže Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore te predstavnik malih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora. Ostali su nepodmireni uzgajivači koji su uslužno tovili stoku, kao i dio proizvođača koji su izravno ugovarali proizvodnju s otkupljivačima, a koja je usmjeravana prema Konzumu.

„Ostao je problem proizvođača koji su, preko poduzeća s kojima su imali ugovorenu proizvodnju, zapravo indirektno povezani s Agrokorom. No, sve je to relativno dobro i poljoprivredne tvrtke relativno dobro stoje, pokazuju dobre rezultate u odnosu na Konzum, koji je doista u problemu. U svemu tome ne vidim nikakav problem za poljoprivrednike, iako moraju biti na neki način pažljivi, moraju dobro izvagati na koji način će raditi i kako“, kaže Brlošić.

Zaštititi domaće proizvođače

Dok je u Srbiji koncern Agrokor ušao u vlasništvo poljoprivrednih ili prerađivačkih poduzeća, u Bosni i Hercegovini to nije bio slučaj. Doduše, dio gospodarskih subjekata i poljoprivredno-prehrambenih proizvođača sklapao je poslovne aranžmane s Agrokorom i isporučivao im svoje proizvode.

„Poteškoća u funkcioniranju će sigurno biti ukoliko dođe do onoga neželjenog scenarija, kao što je stečaj ili zatvaranja većeg dijela trgovačkih centara u BiH, jer su neki naši poljoprivredni proizvođači direktno svoje proizvode plasirali i prodavali njima. I registrirana poduzeća koja su imala ugovore s Agrokorovim tvrtkama bi mogli imati problema i to će sigurno napraviti poremećaj“, upozorava Bruno Bojić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Činjenica je da sav asortiman proizvoda u Konzumovim trgovinama u BiH, pogotovo voća i povrća, nije bio uvozni, nego je bilo i onoga što su proizveli bh. ratari, voćari i povrtlari, te tvrtke iz prehrambeno-prerađivačkog sektora. Po Bojiću, ne u dovoljnoj mjeri.

„Slobodno je tržište, no sve to je postalo katastrofalno, pa i poražavajuće za bh. poljoprivredne proizvođače. U potpunosti smo liberalizirali tržište, otvorili granice za nesmetani uvoz, iako imamo mogućnost da možemo zaštiti proizvode koji su proizvedeni u BiH“, ukazuje Bojić.

Kao primjer kako se, zapravo, treba raditi u zaštiti domaće proizvodnje navodi primjer Antalije gdje hotelski kompleksi moraju koristiti isključivo domaću hranu iz okruga Antalija, „a tek ako nema - traži se dalje“.

„Kod nas jabuka dolazi iz neke države u kojoj je imaju previše, pa ne mogu prodati i nama je šalju po jeftinoj cijeni i uz poticajne mjere. Samim tim postaje nekonkurenta i ugrožava poslovanje naših poduzeća i proizvođača“, primjećuje Bojić.

Vojvođanski ratari prodali svu robu

Ni u Srbiji poljoprivredni proizvođači nisu imali izravni „doticaj“ s Agrokorom, ali jesu s tvrtkama u njegovom vlasništvu poput Dijamanta ili Frikoma. No, ratari su uspjeli prodati svu proizvedenu robu.

Miroslav Ivković, poljoprivrednik iz Žednika kod Subotice, navodi kako nije bilo problema u isporuci proizvedene robe, pa ističe primjer suncokreta kojeg i sâm uzgaja na svojim njivama. Zajedno s dva sina, bratom i njegovim sinom, obrađuje 300-400 hektara plodne vojvođanske zemlje i uglavnom proizvodi uljarice i žitarice.

„Kad Dijamant nije imao novca da otkupi suncokret nije se ni gurao, nego su to radile druge kompanije. Poljoprivrednici su predali suncokret bez problema, jer je bila velika tražnja. Dobili su novac i nije došlo do problema. I trgovačkim lancima mnogi su proizvođači voća i povrća normalno prodavali robu. Svi oni nastavili su dalje da rade i ništa se u ovoj cijeloj priči loše nije dogodilo za poljoprivrednike“, ohrabren je Ivković.

Svjestan je problema koji mogu imati kompanije koje posluju u sustavu Agrokora, ali primjećuje da su uredno poslovale. No i vjeruje, ako se problemi prodube, da se neće prenijeti na same poljoprivrednike.

Zemlju dati domaćim ljudima

Vraćajući priču u Hrvatsku i tamošnje tvrtke koje djeluju u okviru koncerna Agrokor, pogotovo velike poljoprivredne kompanije, Mato Brlošić vjeruje da imaju budućnost. Uvjet koji pretpostavlja jeste da ostanu cjelovite, pa i da, primjerice vukovarski VUPIK, PIK Vinkovci i baranjsko Belje budu jedna cjelina.

„U slučaju da dođe do prodaje svakog od tih poduzeća za sebe, otvoreno ćemo postaviti pitanje i Vladi, i svima u Hrvatskoj o statusu državnog poljoprivrednog zemljišta jer je u tim tvrtkama gotovo 30.000 hektara u zakupu. Smatramo da tim zemljištem, ako netko kupi određeni kombinat, kupac ne može raspolagati. To se mora revidirati, a pravo na to zemljište ima i domicilno stanovništvo koje se bavi poljoprivredom. Samo se nadam da neće doći neki stranac i to kupiti, a bit ćemo apsolutno protiv toga da dobije i zemljište“, kaže Brlošić.

Iako, simbolično rečeno, dramu u Agrokoru gleda „iz prvog reda“, teško mu je prognozirati što će se dogoditi s tim koncernom. No, smatra da od 70-ak tvrtki u tom poslovnom carstvu „veliki broj njih neće moći opstati, jer su samo teret“.

„Veliko je pitanje sudbina Konzuma, jer će on najviše problema zadati. Oni su najveći gubitaši, a ako nema maloprodaje dovodi se u pitanje opstojnost svih ostalih struktura. Stoga će Konzum, na koji je vezan i veliki broj obiteljskih poljoprivrednih proizvođača, u znatnoj mjeri utjecati na daljnja događanja u koncernu Agrokor“, zaključuje Brlošić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.