Oglasi

Hoće li se ulaskom Hrvatske u Schengen povećati migrantska kriza u BiH?

Šengenska zona privlačna je migrantima jer su tu zaštićena osnovna ljudska prava, dok je nasilno protjerivanje ilegalnih migranata nedopustivo.
Od početka godine do kraja juna u Bosni i Hercegovini registrirano je 10.595 ilegalnih migranataEPA

Evropska komisija ocijenila je da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u Šengensku zonu i pozvala Vijeće Evropske unije da Hrvatsku uključi u zonu koja podrazumijeva ukidanje unutrašnjih graničnih kontrola.

Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Šengensku zonu nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u nju. Hrvatski premijer Andrej Plenković nije mogo iznijeti tačan datum kada će zemlja postati punopravna članica te zone, dok neki analitičari smatraju 2024. kao optimističan datum za to.

Nastala 1985. potpisivanjem sporazuma u Schengenu u Luksemburgu, Šengenska zona, koja obuhvata teritorije 26 evropskih zemalja i ima približno 400 miliona stanovnika, smatra se jednim od najvažnijih postignuća Evropske unije. Sporazum znači ukidanje unutrašnjih granica između članica zone i nesmetan protok ljudi i robe. Zbog toga zemlje koje su na njenim vanjskim granicama, poput Hrvatske, moraju biti u stanju osiguravati te granice "velike države" po najvišim standardima kako ne bi bila ugrožena njena sigurnost.

Dvije mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu

Hoće li nakon što Hrvatska u konačnici postane članica Šengenske zone to spriječiti migrante da preko Bosne i Hercegovine i Hrvatske dolaze u zemlje zapadne Evrope, što je trenutno jedna od frekventnijih migrantskih ruta s Bliskog istoka prema Evropskoj uniji? Ili će se na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske nakon uspostavljanja "šengenskih standarda" stvoriti nekontrolirana koncentracija migranata i eskalirati u veću humanitarnu krizu u tom dijelu zapadnog Balkana, koji je opterećen političkim i ekonomskim problemima?

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić rekao je da ne očekuje da bi ulazak Hrvatske u Šengensku zonu mogao omesti ili zaustaviti prolaz migranata koji preko Bosne i Hercegovine i Hrvatske pokušavaju doći do zemalja zapadne Evrope. Ocjenjuje da pristupanje Hrvatske neće znatno utjecati na migrantsku rutu kroz Bosnu i Hrercegovinu, niti će zemlji stvoriti veće probleme od onih koje već ima.

"Vi i sada imate šengensku granicu u Sloveniji, koju migranti prolaze", rekao je za Al Jazeeru ministar Mektić, navodeći, također, da najveći dio pravila Šengenske zone Hrvatska primjenjuje i sada, ali da sve to i dalje migrante ne sprečava da ilegalno uđu u nju i nastave put prema zemljama zapadne Evrope.

"Hrvatska je sve vrijeme evaluacije u obavezi da primjenjuje pravila Šengenske zone. Stoga, sam prihvat u Šengensku zonu neće značiti, ja bih rekao, ništa posebno. Dakle, čak i kada bi postali članica Šengenske zone, ništa spektakularno se neće promijeniti u odnosu na ulazak migranata u tu zemlju."

Šengenska zona znači sigurnost za migrante

Za profesora s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Jasmina Ahića ulazak Hrvatske u tu zonu ipak bi mogao značiti nove probleme za Bosnu i Hercegovinu, odnosno veći talas migranata koji će preko te države željeti doći do Evropske unije. Kaže da će nakon ulaska Hrvatske Bosna i Hercegovina postati prva zemlja do Šengenske zone, koja je cilj svakog migranta nakon što se odluči krenuti prema Evropi.

Također kaže da je Hrvatska dosad bila pod pritiskom migranata isključivo zbog toga što su migranti preko te zemlje pokušavali doći do Slovenije, odnosno do Šengenske zone, dok će im nakon ulaska Hrvatske u nju Bosna i Hercegovina biti ta zemlja koja je uz samu granicu sa zonom koja za migrante znači sigurnost.

"Vi kada jednom uđete u Šengensku zonu, onda vidite da tu vlada potpuno drugačiji pristup konzumiranja prava bez obzira na to je li riječ o migrantima, izbjeglicama ili azilantima. Zemlje u Šengenskoj zoni moraju maksimalno poštivati ljudska prava, i u smislu zdravstvene njege i u smislu drugih ljudskih prava. To je ono zbog čega je migrantima važno da dođu u Šengensku zonu, bez obzira na to o kojoj je zemlji riječ. Kad uđu u nju, onda znaju da za njih više nema nasilne deportacije. I to je ono što će Bosnu i Hercegovinu, kada stane pred ulaz u Šengensku zonu, dovesti do pozicije da bude primamljivija migrantima."

Ahić ocjenjuje da Bosna i Hercegovina kao država još nije prihvatila činjenicu da će graničiti sa Šengenskom zonom, što, kaže on, može ostaviti ozbiljne posljedice po zemlju. Rješenje vidi u tome da se Bosna i Hercegovina zajedno s Hrvatskom počne pripremati za eventualne nove migrantske talase koji bi mogli krenuti preko nje ka Evropskoj uniji.

UN zabrinut stanjem u Vučjaku

Ministar Mektić ranije je objavio da je od početka godine do kraja juna u Bosni i Hercegovini registrirano 10.595 ilegalnih migranata. Od 2018. više od 40.000 migranata ušlo je u zemlju. Većina njih uspjela je preći granicu s Hrvatskom na putu prema zapadnoj Evropi.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u Bosni i Hercegovini trenutno je približno 7.000 migranata, koji su u najvećem broju smješteni u pet kampova u sjeverozapadnoj Bosni, u blizini granice s Hrvatskom.

Ujedinjeni narodi nedavno su izrazili zabrinutost nakon prebacivanja jednog broja migranata i tražilaca azila u kamp Vučjak kod Bihaća, apelirajući na nadležne bh. institucije da rade na pronalasku alternativnog smještaja za stotine ljudi smještenih u tom kampu. Boravak u njemu ocijenjen je kao nedostojan čovjeka. UN u Bosni i Hercegovini u reakciji je podsjetio da na lokalitetu Vučjaka postoje veliki sigurnosni i zdravstveni rizici za migrante koji tu borave, zbog čega je od vlasti zatražio hitno zatvaranje kampa.

Paraleno s upozorenjem UN-a oglasile su se i gradske vlasti Bihaća i vlasti Unsko-sanskog kantona, napominjući da su svjesni humanitarne krize u Vučjaku, ali upozoravajući da se više ne mogu nositi s problemima migrantske krize. Istovremeno, gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić optužio je državne institucije Bosne i Hercegovine da kompletan teret migranata u zemlji usmjeravaju prema Bihaću i okolnim mjestima.

Novi priljev migranata u Bosnu i Hercegovinu dodatno bi zakomplicirao te probleme.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.