Oglasi

Hoće li se Turska direktno umiješati u sukob Armenije i Azerbejdžana?

Tursku podršku Azerbejdžanu karakterizira koordiniranost, otvorenost, brzina i ozbiljnost, kao da je napadnuta Ankara.
Ankara ne krije punu podršku Bakuu, ali može li biti direktno uključena u bitku s Armenijom?EPA - Ilustracija

Piše: Zahir Albaik

Ankara - Azerbejdžanske snage nastavile su napredovati u regiji Nagorno-Karabah, koju je okupirala Armenija, preuzevši kontrolu nad strateškim položajima na tom području. U jeku eskalacije sukoba između dvije zemlje, Armenija je optužila Tursku za direktnu vojnu intervenciju u napadima azerbejdžanskih snaga.

Ministarstvo vanjskih poslova Armenije je saopćilo da Turska ima "direktno prisustvo na terenu, a da se vojni stručnjaci iz Turske bore na strani Azerbejdžana". Erevan je također naveo da Azerbejdžan koristi tursko oružje, uključujući lovce F-16 i turske dronove Bayraktar.

Brzina i ozbiljnost

Tursku podršku Azerbejdžanu karakterizira koordiniranost, otvorenost, brzina i ozbiljnost, kao da je napad usmjeren protiv Ankare. U Turskoj se ovom pitanju posvetila pažnja na svim nivoima vlasti i u narodu. Turski ministar odbrane Hulusi Akar zaprijetio je da će Armenija "platiti cijenu za svoje napade na teritorije Azerbejdžana".

Nakon posjeta i koordinacije na najvišim vojnim nivoima, Ismail Demir, predsjednik turske Uprave za odbrambenu industriju, najavio je da je njegov sektor spreman pomoći Azerbejdžanu. "Naša odbrambena industrija, sa svom stručnošću, tehnologijama i mogućnostima, od naših bespilotnih letjelica do streljiva, raketa i sistema za elektroničko ratovanje, uvijek je na raspolaganju Azerbejdžanu". Također je obećao pomoć u modernizaciji azerbejdžanske vojske.

Krajem jula, turska je pokazala kako sa riječi podrške Azerbejdžanu prelazi na praktične poteze i odvraćajuću silu, jer su dvije zemlje u to vrijeme održale zajedničke vojne vježbe pod nazivom "Tursko-azerbejdžanski orao".

Prema službenim vojnim podacima koje su objavila ministarstva odbrane Turske i Azerbejdžana, dvije vojske su prošle obuku raščišćavanja nekih strateških teritorija od zamišljenog neprijatelja, zajedničku vatrenu podršku snagama kopnene vojske, slijetanje helikoptera i izvršavanje osnovnih zračnih zadataka poput bombardiranja tla, presretanja i dnevnih i noćnih napada.

Vježbe su obuhvatale ispitivanje spremnosti ratnih aviona oružanih snaga dvije zemlje, ispitivanje spremnosti snaga za provođenje komandi vojnog vrha te gađanje oklopnim vozilima, topništvom i minobacačima na zamišljene neprijateljske ciljeve. Također su sadržavale vježbe sa živom municijom a obuhvatale su pogranična područja s Armenijom. Završetku vojne vježbe prisustvovali su ministar odbrane i visokorangirani komandanti turske vojske, što je bila jasna poruka da je Turska spremna intervenirati u slučaju da Armenija nastavi s napadima. Azerbejdžanski predsjednik je smatrao da je to "zastrašujuća stvar za Armeniju".

No, pitanje koje se nameće glasi: Jesu li se velike turske snage i vojna oprema, koje su prije mjesec dana u Bakuu sudjelovale u vojnim manevrima turskih i azerbejdžanskih oružanih snaga, vratile u Tursku ili je cilj vježbi bio zadržati snage na tom području kako bi se pripremile za bilo kakvu buduću konfrontaciju?

Sa svoje strane, Erevan je požurio nabaviti vojnu opremu sličnu onoj koju je Baku dobio iz Ankare, ali s Bliskog istoka, ovaj put iz Jordana, a to natjecanje se nastavlja i dalje.

Spremnost turske vojske

U tom kontekstu, Ismail Hakki, bivši zamjenik šefa vojne obavještajne službe u turskom Generalštabu, spominje da je na temelju sporazuma o sigurnosti i vojnoj saradnji između Ankare i Bakua turska vojska poslala vojne savjetnike da pomognu svom azerbejdžanskom kolegi u trenutnom sukobu protiv Armenije, kao i da mu pruži obuku.

U razgovoru za Al Jazeeru, Hakki nije demantirao da je azerbejdžanska vojska u trenutnom sukobu koristila tursko oružje, uključujući F-16 i bespilotne letjelice Bayraktar, ali je potvrdio da ih je Azerbejdžan svojim novcem kupio ranije od Turske.

Naglasio je da je teško naoružanje koje je turska vojska koristila u zajedničkim manevrima sa svojim azerbejdžanskim kolegom vraćeno u Tursku nakon završetka vježbe održane u Bakuu.

„Turska neće sudjelovati na terenu sa svojom vojskom i vojnicima u trenutnom sukobu, osim ako armenska vojska ostvari napredak na terenu, zauzme nova područja i ugrozi tamošnje turske projekte, što će se odvijati u koordinaciji s Bakuom", rekao je bivši zamjenik šefa vojne obavještajne službe u turskom Generalštabu.

„Rusija se u ovom sukobu ne zauzima za Armeniju, a mi imamo informacije da u dogledno vrijeme neće intervenirati na terenu", dodao je Hakki.

Hoće li Turska napasti na Armeniju?

Ibrahim Karagul, turski kolumnista blizak vladi, vjeruje da će, ako uspije igra koju Rusija, Francuska i Ujedinjeni Arapski Emirati, igraju preko Armenije, istočna vrata Turske će biti potpuno zatvorena. Stoga Turska intervenira kako bi osujetila opsadu s istoka, bez obzira koliko će to koštati, kazao je.

Karagul je rekao za Al Jazeeru da bi se vojni manevri koje je Turska izvela s Azerbejdžanom mogli pretvoriti u stvarnost kada to bude potrebno, a azerbejdžanski frontovi će biti i borbeni frontovi Turske.

„Suočeni smo s novim scenarijem usmjerenim na slabljenje Azerbejdžana i zatvaranje istočnih izlaza za Tursku. Naši neprijatelji ovim napadima testiraju snagu Turske i otpor Azerbejdžana, prometne koridore i naftovode u Kaspijskom moru i južnom Kavkazu. Prema tome, Turska nikada neće napustiti Azerbejdžan, jer su napadi Armenije u osnovi usmjereni protiv Turske. Stvar se ne razlikuje puno od napada koje su izvodili skupina Islamska država Irak i Levant (ISIL) i Kurdistanska radnička stranka (PKK)", dodao je.

Karagul tvrdi: "Odbrana Azerbejdžana je odbrana turskog tla. To je naš identitet i naša politička svijest. Ovo su naše odbrambene strategije i naš geopolitički način razmišljanja."

Rusija se koleba

Jedan od čelnika vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) Birol Demir navodi da Armeniji treba Moskva u svjetlu povijesnog neprijateljstva između nje i Turske, ali da se Rusija oklijeva više zbližiti s njom, uprkos postizanju dugoročnog savezništva koji podrazumijeva da ruska vojna baza ostane na teritoriji te zemlje do 2044. Prema ruskoj agenciji "Sputnik", Moskva ima vojnu bazu u Armeniji u kojoj se nalazi oko pet hiljada vojnika.

Demir je u izjavi za Al Jazeeru rekao da su ponovni sukobi ruska poruka kojom se želi isprovocirati Ankara i pokušaj da se zbuni na više regionalnih frontova. Pojašnjava da je zbog toga odgovor Turske bio jasan: ne samo da je stala uz Azerbejdžan, već je ubrzala koordiniranje posjeta i stavova na nivou vojne komande.

Skrenuo je pažnju da Rusija koristi etničke sukobe u regiji južnog Kavkaza u svoju vlastitu korist, a njena strategija se ogleda u sprječavanju eskalacije sukoba. Međutim, želi zadržati napetu situaciju kako se Azerbejdžan i Armenija ne bi osjećale dovoljno snažno da osjete nezavisnost.

Demir ističe da je prisutnost ruske vojne baze učinila da Armenci osjete rusku podršku, dok nasuprot tome Azerbejdžanci osjete da je Turska uz njih, jer Ankara ima vojnu bazu u Azerbejdžanu, a kroz historiju je bila uz Baku protiv Erevana.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.