Oglasi

Hoće li se jezero Gazivode zaista zvati po Trumpu?

Grennel tvita, Trumpu se to dopada, a Đurić i Hoti zdušno podržavaju.
Jezero Gazivode moglo bi u skorijoj budućnosti promijeniti imeArhiva

Sudeći prema tvitu američkog pregovarača Richarda Grenella, jezero Gazivode koje Albanci nazivaju Ujmani, a koje istovremeno i dijeli i spaja Srbe i Albance moglo bi u skorijoj budućnosti promijeniti ime. Umjesto naziva sela čije je ime nosilo otkako je Ibar pregrađen sedamdesetih godina prošlog vijeka, ovo vještačko jezero najvjerovatnije će dobiti ime po američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

O tome navodno, kako tvrdi Grenell, postoji saglasnost i Prištine i Beograda. U ekonomskom sporazumu Srbije i Kosova potpisanom 4. septembra u Bijeloj kući, jezeru je pripala jedna od najspornijih od 16 tačaka. Zbog jezera umalo nje pala kosovska vlada, a zbog jezera je i sam sporazum visio o koncu.

Zašto je jezero tako važno objema stranama i kako se tumače odredbe sporazuma da će jezersku vodu koja se većim dijelom prostire na Kosovu (Zubin Potok), a manjim u Srbiji (Tutin, Novi Pazar) zajednički koristiti i njome upravljati vlasti Srbije i Kosova? Ili je sve samo igrarija smišljena u predizbornom štabu američkog predsjednika?

Podrška Grenellu od Đurića i Hotija

Grenellovo gazivodsko tvitanje iz daleke Amerike nekako se vremenski poklopilo sa fotosima sa sjevera Kosova na kojima je osvanuo transparent na kome na engleskom jeziku krupnim slovima piše jezero Trump odnosno “Trump lake”. I to pored brane! Istovremeno, na obižnjem mostu Branjak, koji se nalazi sa srpske strane okačen je transparent na kojem piše “Trumpov most”. Da ništa nije slučajno potvrdio je i medijski servis RTS, najgledanija televizija u Srbiji, koji je javio kako je to uradilo srspko stanovništvo iz Zubinog Potoka, te da su na Branjačkom mostu postavili još jedan transparent na engleskom: “Predsedniče Tramp, kosovski Srbi zahvaljuju Vam na tome što donosite mir.“

Grenell je sa velikim oduševljenjem podijelio prispjele fotose sa obje strane Gazivoda i sa svog twitter naloga poručio: „Kako nazvati jezero koje je na Kosovu i u Srbiji ozbiljan kamen spoticanja uprkos kompromisu koji su osmislile SAD o pokretanju studije izvodljivosti da se stvore radna mjesta i više energije za region - obje strane su se složile oko novog imena: Jezero Trump.“

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Oduševljenje sa Grenellom namah su podijelili Marko Đurić, direktor Vladine kancelarije za Kosovo i Metohiju i kosovski premijer Hoti, šaljući istovremeno poruke podrške novom imenu Gazivoda. Otuda i sumnja da je Grenell lično pravi kum novog imena jezera koje je do sada za pola vijeka postojanja i spajalo i dijelilo Srbe i Albance.

Prvi utisak je da građani Kosova s obje strane Ibra, dakle i Srbi i Albanci, za sada uopšte ne dijele oduševljenje aktera sporazuma potpisanog u Bijeloj kući, a inicijativu za promjenu imena jezera sasvim precizno percepiraju kao običnu podršku američkom predsjedniku koji želi obnoviti mandate, dok su drugi potpuno direktni, poput Marka Jakšića iz Sjeverne Mitrovice koji je izjavio da je to “teška budalaština koju je neumjesno i komentarisati i koja ne služi apsolutno ničemu osim Trumpovoj predsjednčkoj kampanji”. U sličnom je tonu i izjava Špetima Gašija, potpredsjednik Savjeta za inkluzivno upravljanje koji poručuje da bi se preimenovanjem jezera „simbolično zagadila lijepa voda“.

Grenellova inicijativa, shvaćena ozbiljno ili kao predizbora budalaština, ovaj put više ide na ruku srpskoj strani zbog toga što neskriveno navija za ostanak republikanaca na vlasti, dok bi se kosovskim Albancima više dopala pobjeda demokratskog kandidata Joea Bidena. Kako bi inače Trumpu, ukoliko opet pobijedi, objasnili spomenike Bilu Clintonu i Madelaine Albright, podignute u Prištini. Šta će biti sa inicijativom o Trump lakeu i sa samim sporazumom ukoliko pobijedi Biden, to je već pitanje od milion dolara. Već i sa Trumpom Gazivode, pa i čitav sporazum i dalje više liče na mačku u džaku nego na ozbiljan trilateralni ili bilateralni dogovor.

Šta je zapravo dogovoreno

Od toga hoće li na izborima pobijediti Trump koji je u međuvremenu postao žrtva vlastite arogancije i fasovao korona virus (ukoliko i to nije dio predizbornog realityija) ili Joe Biden, mnogo je važnije šta stvarno piše u voshingtonskom sporazumu. Amerika je ipak ozbiljna zemlja da bi samo zbog promjene administracije u velikoj mjeri odustajala od potpisanih sporazuma. O tome se, nažalost, malo ili nedovoljno piše iako je svih 16 tačaka javno dostupno. Pa šta piše u tački za Gazivode iliti Trump lake? Ne mnogo.

Radi se o tački sedam u kojoj stoji: „Obje strane će sarađivati sa Ministarstvom energetike SAD i drugim odgovarajućim tijelima američke vlade na izradi studije izvodljivosti za potrebe podjele jezera Gazivode/Ujmani, kao pouzdanog izvora snabdijevanja vodom i energijom.”

Šta to u praksi znači nije lako odgovoriti u ovom trenutku, ali nije teško zaključiti da jedino Amerika može, a ima i načina, ako to želi, “obje strane” privoliti dazajednički upravljaju i hidrocentralom i proizvodnjom vode za piće.

Nejasno je i da li ideja da se model rješavanja pitanja Gazivoda, ukoliko dođe do njegove uspješne realizacije, kako ocjenjuju neki analitičari, preslika na ukupno razrješenje kosovskog čvora koji uprkos Briselskim i drugim sporazumima nije mnogo odmakao od onoga što se obično naziva zamrznutim konfliktom.

Da sporazumi nagovještavaju mogućnost dogovora Prištine i Beograda o nekoj vrsti zajedničkog suvereniteta nad jezerom Gazivode, misli i Špetim Gaši iz Savjeta za inkluzivno upravljanje.

“Jedna pretpostavka je da se resurs Gazivoda koristi kao poluga za pripremu terena za veću autonomiju sjevera, ako podjela na kraju propadne”, izjavio je Gaši, ali i dodao: „Ako Trump ne bude ponovo izabran, sporazum može postati bezvrijedan.”

Kamen temeljac postavio Džemal Bijedić

Gazivode su bile jugoslovenski projekat. Kamen temeljac za branu postavio je još 1972. premijer tadašnje savezne vlade Jugoslavije Džemal Bijedić. Izgradnja je finansirana kreditom Međunarodnog monetarnog fonda koji je po raspadu Jugoslavije nastavila otplaćivati Srbija. Ibar je pregrađen kod sela Gazivode. Brana je visoka 107 metara, u osnovi široka 460 i duga 406 metara, a nastalo je akumulaciono jezero sa oko 380 miliona kubnih metara vode koje zahvata površinu od oko 12 kvadratnih kilometara. Najveća dužina je 24 kilometra, a širina varira od jednog do nekoliko kilometara.

Najveći dio jezera koji je najvažniji prirodni resurs Kosova, nešto više od devet kvadratnih kilometara, nalazi se na kosovskoj strani.

Kosovska vlada želi da gazduje Gazivodama jer se iz jezera vodom snabdijevaju Priština i još nekoliko kosovskih opština, hidrosistemom Ibar-Lepenac navodnjava se dio centralnog Kosova, a uz sve to termoelektrane u Obiliću hlade se vodom sa Gazivoda, pa ne bi mogle raditi ako bi se ovdje zavrnule slavine. Kvaka je u tome što Srbija ima tehničku mogućnost preusmjeravanje Ibra čijom vodom se napaja jezero. Ako bi se na taj način jezero isušilo Kosovo bi bilo ostavljeno bez neophodne vode.

U jednom starom izvještaju doslovce piše: “Ako srpsko rukovodstvo zatvori vodovodne cijevi Gazivoda, Kosovo će imati električne energije za snabdijevanje samo ključnih institucija, poput bolnica. Voda iz jezera hladi turbine elektrane „Obilić", koje bez njega ne bi radile, a takođe reguliše snabdijevanje Kosova strujom.”

Treba spomenuti i da je Beograd ranije predlagao da se vlasništvo nad sistemom povjeri zajednici srpskih opština na sjeveru Kosova kada ona bude formirana ili da se osnuje mješovita kompanija u kojoj bi srpska elektroprivreda imala polovinu vlasništva, ali je Priština odbila ove prijedloge.

Profit važniji od imena

Samim jezerom Gazivode i dalje upravlja srpsko javno preduzeće, dok hidrosistemom Ibar-Lepenac upravljaju dvije firme: kosovski “Ibar Lepenac” i srpski “Ibar”. Prvi se nalazi u Južnoj Mitrovici, dok je drugi u Zubinom Potoku, a ove se dvije kompanije međusobno ne priznaju.

Priština je sve do ekonomskog sporazuma u Washingtonu uporno odbijala da se pregovara o Gazivodama, ističići kao argument “da ne pregovara o imovini sa drugim zemljama”.

Sama činjenica da se najveći dio jezerske vode nalazi u kosovskoj opštini Zubin Potok u kojoj većinski žive Srbi, a fabrika za preradu vode u Južnoj Mitrovici, u kojoj žive Albanci, pokazuje da je problem prije svega političke, a tek onda ekonomske prirode.

Vidi se to i iz optužbe iz Prištine da srpske lokalne vlasti na sjeveru grade fabriku vode i sistem snabdijevanja “pokušavajući da eliminišu zavisnost od fabrike koju vodi Kosovo”.

Predstavnici Srba sa Kosova, međutim, tvrde kako su izgradnjom jezera Gazivode potopljena sela, ekonomski objekti i poljoprivredno zemljište kao i da se većina stanovništva “zbog nedostatka ekonomskog prosperiteta odselila u centralnu Srbiju”, odnosno zbog toga što se veći dio profita od jezera zadržava u Prištini.

Kako će biti dijeljen profit i kako će se zajednički upravljati proizvodnjom vode struje, tek bi trebalo da utvrdi studija izvodljivosti koju će napraviti američki stručnjaci. Biće to mnogo teži dio posla, pogotovo kada se bude primjenjivao u praksi, od pukog preimenovanja naziva jezera. Zna to i Donald Trump kojem se može svašta zamjeriti, ali ne i to da se ne razumije u novac. Kao što znaju i on i Grenell, da eventualno davanje Trumpovog imena jezeru Gazivode neće popraviti ni kvalitet vode za piće ni povećati kličinu proizvodenih megavata. To će zavisiti prvenstveno od modusa kako će Beograd i Priština dijeliti profit. Koji je svakako važniji od samog imena.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.