Hoće li Putinovi hakeri pomoći Trumpu?

Politički analitičari u Washingtonu odbacuju mogućnost da će Rusi upotrijebiti hakerske informacije protiv Trumpa (AP)

Piše: Mohamed Alami

WASHINGTON – Sve veći interes ruskih hakera za američke izbore izazvao je zabrinutost američkih obavještajnih agencija, nakon što su uočili neuobičajene aktivnosti ruskih hakera u različitim predizbornim kampanjama u oba američka tabora. Hakerski napad desio se i tokom kampanje Johna McCaina, prije četiri godine, te kampanje Jeba Busha, ranije ove godine, dok se kampanja potencijalne kandidatkinje Hillary Clinton dva puta zaredom suočila s upadom hakera, i to krajem prošle i tokom ove godine.

Stručnjak Richard Weitz smatra kako ovakve ruske obavještajne aktivnosti i ponašanje predstavljaju Vladine aktivnosti naslijeđene iz sovjetskog perioda, uprkos demantima Moskve, te da oni ne sakrivaju svoju želju da prikupe sve moguće informacije. On u razgovoru za Al Jazeeru naglašava da Rusi preferiraju informacije koje bi im kasnije mogle pomoći da vrše pritisak na moguću metu i ucjenjuju je. Kako bi to ostvarili, daju prednost ličnim informacijama kako bi osobu doveli u neugodnu situaciju, poput prevare bračnog druga, finansijske ili administrativne korupcije, ili bilo kakve sumnji aktivnosti te vrste.

Riječi pune divljenja

Međutim, ruski hakeri su u pomenutim napadima na informacioni sistem Demokratskog nacionalnog odbora bili fokusirani na sve informacije prikupljene o republikanskom kandidatu Donaldu Trumpu, što se činilo kao izborna municija protiv njega na predsjedničkim izborima. Politički analitičari u Washingtonu odbacuju mogućnost da će Rusi upotrijebiti hakerske informacije protiv najizglednijeg kandidata Republikanske stranke za predsednika SAD-a Donalda Trumpa, zbog riječi punih divljenja koje je sa njim nedavno razmijenio ruski predsjednik Vladimir Putin.

Ako se isključi mogućnost ucjene Trumpa – berem u neko dogledno vrijeme – osobe koje su bliske i naklonjene kampanji kandidatkinje Hillary Clinton vide vjerovatnom pretpostavku da nasljednici KGB-a žele pomoći svog favorita na američkim izborima. Smatraju da su ruski hakeri prikupljali te informacije kako bi ih unaprijed davali na uvid Trumpu te su dopuštali da vijesti procure u rusku ili neku drugu štampu kako bi se umanjila njegova konkurencija.

Ovaj način interpretacije je u interesu demokrata sa političkog stanovišta, budući da se njihov lokalni suparnik dovodi u vezu s vanjskopolitičkim suparnikom (Putinom) – prema kojem američki birači ne gaje mnogo simpatija – i stavlja u isti koš. Međutim, politička analitičarka Alice Austin u prodoru u kompjuterske sisteme vidi veliku pošast koja će se reflektirati na cijeli državni aparat i nevladin sektor u SAD-u. Ukazala je na to da upad u Nacionalni odbor Demokratske stranke, u usporedbi s velikim upadom u privatne informacije desetaka miliona zaposlenika u federalnim institucijama u SAD-u te druge upade hakera, izgleda kao dječija igra.

Novi virtuelni frontovi

Austin je minimizirala značaj otuđenih podataka, budući da se radi o općenitim podacima koji su dostupni jednim klikom na bilo kojem od poznatih pretraživača, ili političkih programa, kako bi se imao uvid u sve detalje. Većina “tajni” sa kojih je skinut veo nakon što su ih ruski hakeri ukrali spada u domen optužbi demokrata da je Trump ishitren u svojim odlukama i lažljivac te kritika njegovih stavova o okolišu, oružju, ekonomiji i vanjskoj politici, što su generalni stavovi često prisutni i pominjani u mnogim prilikama.

Moskva je, s druge strane, negirala bilo kakvu umiješanost u špijunažu kampanje Hillary Clinton, ili bilo koga drugog, dok je Trump optužio svoju suparnicu iz reda demokrata da je čitavu priču sa svim detaljima izmislila. Međutim, virtualni svijet je zasigurno otvorio nove frontove u političkom ratu, kao što je to učinio i u ostalim aspektima našeg modernog života.

Izvor: Al Jazeera