Oglasi

Hoće li Liban postati drugi Jemen?

Libanski premijer Saad al-Hariri zaglavljen je u Rijadu, baš kao i jemenski predsjednik Abd-Rabbu Mansour Hadi.
Plakati na kojima je libanski premijer Saad al-Hariri postavljeni su duž cijele ulice u Bejrutu i na njima piše: 'Svi smo uz tebe'Reuters

Sedmicu nakon što je na saudijskom TV kanalu iz Rijada Al-Arabiyyi emitirana iznenadna ostavka premijera Saada al-Haririja, Liban je prestao pitati gdje je on i počeo zahtijevati njegovo puštanje. Libanski predsjednik Michel Aoun nazvao je okolnosti njegovog nestanka "dvosmislenim i misterioznim" i zatražio je pojašnjenje od Saudijske Arabije. Na sastancima sa stranim ambasadorima, on je otišao korak dalje i proglasio je Haririja "otetim".

Postalo je jasno da je Hariri planirao kratku posjetu Rijadu i da se trebao vratiti u Liban taj vikend. U nedjelju se nakon ostavke po prvi put obratio iz Rijada u televizijskom intervjuu.

Razgovarao sam s Habibom Ephremom, predsjednikom Sirijske lige u Libanu i generalnim sekretarom ekspertske organizacije Levant Encounter, za koju se zna da je bliska predsjedniku Aounu. Pokazao mi je stavku u svom kalendaru od prošle sedmice u kojoj piše: "11:30 Hariri", zakazanu za ponedjeljak, 6. novembra. U subotu, 4. novembra, primio je poziv iz ureda premijera, četiri sara prije nego što je Hariri dao ostavku pred kamerama Al-Arabiye. Jasno je da čak ni njegov tim u Bejrutu nije znao šta se dešava.

Libanci nisu 'stado ovaca'

Izgleda da je Hariri sada zaglavljen u Rijadu, kao još jedan šef države, Abd-Rabbu Mansour Hadi, predsjednik Jemena, kojem navodno već mjesecima ne dozvoljavaju da napusti saudijsku prijestolnicu. Uzimajući u obzir ponašanje Rijada, u Bejrutu strahuju da ovoj državi možda predstoji rat preko posrednika, poput onog u Jemenu.

Prema najnovijim izvještajima, Saudijska Arabija je donijela je odluku o Haririjevoj ostavci, jer "on nije bio spreman suprotstaviti se Hezbollahu". Dali su mu govor povodom ostavke dok je čekao da ga primi prestolonasljednik Mohammed bin Salman. Kruže glasine da Saudijska Arabija priprema uslove da Saada zamijeni njegov stariji brat Bahaa i da je zahtijevala da članovi Haririjeve porodice dođu u Rijad da se zakunu na odanost.

Ministar unutrašnjih poslova odgovorio je oštro kada su ga upitali u vezi ovog: "[Libanci nisu] stado ovaca ili zemljišna parcela pa da se vlasništvo nad njima prebacuje s jedne na drugu osobu. Libanski demokratski sistem zasnovan je na izborima, a ne na jednostavnoj zakletvi na odanost."

Jasno je da najnoviji razvoj događaja predstavlja napad na libanski suverenitet i da ga u Libanu većina osuđuje, izuzev beskompromisnih pristalica Saudijske Arabije. Među njima su bivši ministar pravde Ashraf Rifi, sunitski moćnik iz Tripolija, kao i Samir Geagea, vođa kršćanske stranke Libanske snage, koji jedino "tajming" ostavke smatra iznenađujućim, ali ne i njen sadržaj.

Saudijska eskalacija u Libanu

U četvrtak su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Bahrein savjetovali svoje državljane da napuste Bejrut, uzimajući u obzir optužbu Kraljevstva da je Liban objavio rat Saudijskoj Arabiji. Ovo nije prvi put da je izdata takva zabrana izlaska iz države. U februaru 2016. godine Saudijska Arabija je poduzela sličnu evakuaciju nakon napada na saudijsku ambasadu u Teheranu. Rijad je taj potez opravdao činjenicom da Liban nije "osudio napad Irana". Tenzije su poslije splasnule, posebno nakon predsjedničkog dogovora, kojim je na mjesto predsjednika došao Aoun, a na mjesto premijera Hariri.

Međutim, ovaj put su Libanci zabrinuti da bi, nakon ove evakuacije saudijskih državljana, mogla uslijediti ekonomska, a moguće i vojna eskalacija. Tu je i uvijek prisutna izraelska prijetnja od ponovnog napada na Liban; izraelski zvaničnici su razgovarali o novom sukobu s Hezbollahom i prije ove najnovije krize. Sada Iran ima saveznika u Libanu, koji je dobro naoružan i spreman. Pitanje je namjerava li se Saudijska Arabija suprotstaviti Hezbollahu vojnim putem, što bi dovelo do situacije poput one u Jemenu.

Takav bi potez imao razoran efekat na državu i milione sirijskih i palestinskih izbjeglica koje udomljava. Uzimajući u obzir katastrofalno stanje u Siriji i Jemenu i neprestane nemire u Iraku, sukob u Libanu bi izazvao jedan sasvim novi nivo haosa, uništenja i smrti u regiji.

U popularnoj političkoj emisiji prošlog četvrtka, saudijski analitičar uvrijedio je libansku javnost obasuvši ih prijetnjama i uvredama, otišavši dotle da je čak libanskog predsjednika i predsjedavajućeg u Parlamentu optužio da su teroristi. Libanci su na društvenim mrežama ljutito reagirali na ove optužbe, što je navelo ministra pravde Salima Jreissatija da traži od državnog tužitelja da istraži ovaj slučaj kao krivično djelo nepoštivanja i klevete protiv predsjednika države, predsjednika Parlamenta, ministra vanjskih poslova i libanske vojske.

Liban ne želi rat

Ako je saudijska namjera iza ostavke bila formiranje snažne koalicije protiv Hezbollaha koja bi se našla ne čelu eskalacije protiv ove stranke u Libanu, rezultat ne bi zadovoljio Rijad. Do sada se jasno pokazuje "nacionalno jedinstvo", čime se signalizira značaj očuvanja stabilnosti i izbjegavanja još jednog rata. Zapravo, nije jasno koje opcije ima Saudijska Arabija u slučaju da se odluči na pravu konfrontaciju. Bez sumnje, ima mnogo pristalica.

Međutim, kada je u pitanju oružani sukob s Hezbollahom, male su šanse da bi bilo koja stranka u Libanu bila spremna učestvovati. No, to ne znači da Hezbollah uživa nacionalnu podršku. Naprotiv, postalo je jasnije da Hezbollah neće biti u stanju nastaviti sa svojom politikom uključenosti u sukobe izvan granica Libana bez da izazove bijes Saudijske Arabije i drugih arapskih država.

Samir Geagea je imao pravo kada je pozvao ovu stranku da se povuče iz regionalnih sukoba ako ozbiljno podržava Haririja. Do sada je libanska javnost jasno stavila do znanja da nema "apetita" za vojni obračun s Hezbollahom. Osim toga, postalo je kristalno jasno da Liban ne želi biti dio još jednog oružanog sukoba, niti želi ući u sukob u tuđe ime. Građanski rat od 1975. do 1990. godine bio je dovoljan, kao i decenije izraelske agresije i ratova.

Hladne glave moraju nadvladati. Nema drugog izbora.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.