Oglasi

Hoće li Grčka i Makedonija okončati spor?

Atina i Skoplje imaju historijsku šansu da se dogovore o imenu prihvatljivom za obje strane i da izađu iz slijepe ulice.
Protesti u Solunu protiv usvajanja novog imena MakedonijeReuters - Arhiva

Dvadesetprvi januar je u nezvaničnoj grčkoj „drugoj prijestolnici“ Solunu mogao proteći kao još jedna opuštena nedjelja. Osim što nije. Od ranojutarnjih sati, gomile sa plavobijelim državnim zastavama slile su se na rivu. Pridružili su se i konjanici u narodnoj nošnji, za koje govore da su doputovali čak s Krete da učestvuju na skupu pod nazivom „Makedonija je grčka“. Bilo je i brkatih imitatora Pavlosa Melasa, slavnog grčkog borca s početka 20. stoljeća, zajedno sa ljudima maskiranim u vojnike iz armije drevnog kraljevstva Makedona.

Do ranog popodneva, bar 50 000 ljudi okupilo se ispred spomenika Aleksandru Velikom koji gleda na Egejsko more. Mnoštvo je nastavilo paradirati kroz grad tokom dana da bi se njihove poruke čule: Makedonija ostaje cijenjeni dio grčkog nacionalnog naslijeđa, koji se neće dijeliti sa slavenskim skorojevićima sjeverno od granice.

Bio je to udarac iz prošlosti. Četrnaestog februara 1992., milion ljudi, deset posto ukupne grčke populacije umarširalo je u Solun u znak odbrane brenda Makedonija. Tada je Grčka na kraju nametnula ekonomsku blokadu Makedoniji, koja je očajnički pokušavala ostati izvan rata koji je u to vrijeme bjesnio u drugim dijelovima bivše Jugoslavije.

Grčka treći najveći investitor

Danas situacija izgleda daleko mirnija. Grčka je treći najveći investitor u Republici Makedoniji, nakon Holandije i Austrije. Ljudi slobodno putuju preko granice na odmor, u kupovinu ili na posao.

Ali o „sporu oko imena“ opet svi pričaju i u Grčkoj i u Republici Makedoniji, ili, ako vam je tako draže u „bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji“, prelazno ime koje je UN dodijelio ovoj državi 1993. i kojeg se Grčka religiozno drži.

Dok se bliži novi krug pregovora, čiji će medijator biti izaslanik UN-a Matthew Nimetz, posrednik u ovom sporu od 1994. političari i stručnjaci s obje strane iznose mišljenja i lome koplja oko navodnog kompromisa. Ulozi su visoki: prijem Makedonije u NATO, blokiran od Grčke u aprilu 2008. i početak njenih pregovora o članstvu u EU.

Dobra vijest je da se sada kompromis nazire. Atina i Skoplje imaju dobru priliku da se slože o imenu koje je prihvatljivo za obje strane i da nastave dalje. Već gotovo deceniju, obje strane u ovoj raspravi žive ugodno sa ovom neriješenom situacijom.

U Republici Makedoniji, premijer Nikola Gruevski je iskoristio izolaciju od Zapada da ojača svoju vlast, podijeli povlastice političkim i poslovnim prijateljima i da redizajnira centar Skoplja kao nacionalistički tematski park sa ogromnim kipom Aleksandra postavljenim na fontanu, velikom trijumfalnom kapijom („Porta Makedonija“) i nizom neoklasičnih zgrada.

Grčka se fokusirala na izvor svih svojih ekonomskih kriza i nije imala važan razlog da udovolji svom nestašnom komšiji.

Ali stvari su se od tada promijenile. Pad Gruevskog, nakon dvogodišnje političke krize potaknut otkrićima o korupciji na visokom nivou, montiranim izborima i opstrukcijama pravde, rodila su nade za novo poglavlje. Nova vlada, na čelu sa Zoranom Zaevom iz Socijaldemokratske unije, postavljena u maju 2017. želi nagodbu kako bi uvela Makedoniju u NATO i Evropsku uniju. To žele i ministar vanjskih poslova Nikola Dimitrov, koji je jedno vrijeme bio glavni pregovarač sa grčkom, i etnički albanski koalicioni partneri čija je podrška dovela Zaeva na vlast.

Nemaju se čime boriti protiv Grčke. „Posvećeni smo iznalaženju rješenja u ovih šest mjeseci“, izjavio je zamjenik premijera Bujar Osmani iz Atine devetog januara. U ime euroatlantskih integracija, nova vlada je potpisala dugo odlagani sporazum o prijateljstvu s Bugarskom, koji je nedavno ratificiran.

Evidentno je da NATO i EU podržavaju taj put. Zajedno sa Hrvatskom, Makedonija je bila glavna kandidatkinja da se pridruži objema organizacijama početkom i sredinom 2000-ih. Njen ulazak u zapadnjačke klubove bio bi dokaz da i dalje Brisel, prije nego Moskva, Peking ili bilo ko drugi, donosi odluke na Balkanu. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg posjetio je Skoplje 18. i 19. januara da razuvjeri svoje domaćine. „Ohrabrujem vas da nastavite na putu reforme. Želimo da uspijete“, kazao je Stoltenberg.

Tsiprasa čeka herkulovski zadatak

Pa ipak, ni EU ni NATO ne mogu intervenisati kao nepristrasni posrednici, budući da je Grčka članica obje ove organizacije. Teorija da „velike sile“ mogu satjerati Atinu u ćošak da se preda ne drži vodu.

Pitanje je dakle da li je Atina spremna odigrati konstruktivnu ulogu.

Odgovor je kvalifikovano „da“. Uprkos svim njegovim manama Alexis Tsipras nije vanjskopolitički grabežljivac, kao ni ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias. Njegov stav, kao i stav prethodnih vlada je: naziv „Makedonija“ ne može biti ničije ekskluzivno vlasništvo, budući da je historijska regija koja nosi to ime podijeljena na tri države Grčku, Republiku Makedoniju i Bugarsku.

Prema tome Skoplje bi trebalo odabrati prefiks – Nova, Sjeverna, Gornja, Vardarska itd. Makedonija – da bi se mogla razlikovati od grčke pokrajine Makedonije, koja zauzima 52 posto regije. Grčka insistira da bi novo ime trebalo biti korišteno u svim međunarodnim poslovima („erga omnes“), a ne samo u bilateralnim pitanjima.

Tsiprasa u domovini čeka herkulovski zadatak. On mora isposlovati da javnost, kojoj se ova ideja ne dopada, promijeni mišljenje. On također treba uvjeriti svog mlađeg koalicionog  partnera stranku Nezavisni Grci (ANEL), čije je glavno obilježje viralni populistički nacionalizam. Čelnik ove stranke Panos Kammenos, predložio je da bi Skoplje trebalo pristati na „Centralnu balkansku republiku“ ili čak „Vardarsku“ (pridjev koji samostalno ne nosi nikakvo značenje).

Okupljanje u Solunu ne kotira dobro za Tsiprasov uspjeh. Svi predstavnici u Parlamentu iz ANEL-a iz sjeverne Grčke, zajedno sa svojim kolegama iz glavne opozicione stranke, Nove demokratije, stranke desnog centra, pojavili su se zajedno gradskim pravoslavnim mitropolitom Anthimosom i desecima lokalnih klerika (iako se Pravoslavna crkva, kao cjelina, izjasnila kao neutralna).

„Protestujte, braćo moja, za Makedoniju...savjest ljudi nikada neće prihvatiti Skoplje sa imenom Makedonija“, kazao je Anthimos u svojoj propovijedi. „Ako samo zatvorimo [pristup] luci [solunskoj], iduće sedmice su mrtvi“.

Ultradesničarska Zlatna zora je, naravno, jasno obznanila svoje prisustvo. Oštra ljevica pjeva istu pjesmu. Čak se i legendarni kompozitor Mikis Theodorakis (poznat po filmu Grk Zorba) borio protiv Tsiprasa.

Postoji rizik da u međuvremenu, glasove razuma, gurnu ustranu. „Problem je što ljudi misle da će Republika Makedonija oduzeti naš identitet. Niko to ne radi, oni nisu prijetnja po nas. Ljudi su pogrešno informisani“, otvoreno je gradonačelnik Soluna Yannis Boutaris izbacio svoju frustraciju u intervjuu sa bugarskim TV kanalom nakon skupa. Kao izraz dobre volje, Boutaris je ugostio makedonskog premijera Zorana Zaeva u Solunu na novogodišnju noć.

Tenzije bi se ponovo mogle pojaviti

Nezadovoljstvo u Grčkoj prijeti da oslobodi nalet gnjeva u Skoplju. Skandal već tinja, potaknut spinom inače odmjerenog i konstruktivnog intervjua koji je Tsipras dao grčkim novinama Ethnos (Nacija). Prije objavljivanja ovog intervjua u subotu, dnevni atinski list je objavio najavu: „Tsipras: makedonska nacija nikada nije ni postojala“. Bila je to klasična manipulacija. Urednici su izostavili kraj rečenice jer im je tako odgovaralo: „...u drevnim vremenima, kao što nije postojala nacija Atinjana ili Spartanaca.“

Trenutno Zaev nije pod pritiskom. Novoizabrani vođa vodeće opozicione stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski ne ljulja brod. Međutim, tenzije bi se ponovo mogle pojaviti.

U paralelnoj priči, predsjednik Gjorge Ivanov, lojalista Gruevskog, nedavno je dao veto na novi zakon koji bi albanski učinio drugim zvaničnim jezikom širom države. U međuvremenu, VMRO-DPMNE je odbio podržati bilateralni prijateljski sporazum sa Bugarskom u Parlamentu (bugarski su zakonodavci, nasuprot tome, jednoglasno prihvatili). Ako se sruše težnje Zaeva vezane za EU/NATO, stabilnost će u ovoj balkanskoj državi opet biti ugrožena.

Ali vijesti koje su došle sa sastanka između Zaeva i Tsiprasa 24. januara u Davosu su pozitivne. Makedonija je, da pokaže dobru volju prema Grčkoj, pristala na to da aerodrom i autoput u Skoplju nose ime „Aleksandar Veliki“. Grčka je, zauzvrat, odblokirala provedbu makedonskog sporazuma o pridruživanju EU. Novi granični prelaz će biti otvoren u regiji jezera Prespa.

Tsipras i Zaev sada imaju veliku šansu. Ako uspiju iskoristiti ovu priliku i osigurati kompromis, svi će biti dobitnici: Grčka, Makedonija, Balkan i Zapad. Ako, međutim, ne uspiju, cijenu će platiti obični ljudi u Makedoniji.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.