Hoće li Evropa napraviti svoju atomsku bombu

Utjecajni njemački parlamentarac Roderich Kiesewetter (CDU) najviše se zalaže za evropski nuklearni program (Arhiva)

Zbog agresivnog nastupa Rusije prema Evropi, nedefinirane politike američkog predsjednika Donalda Trumpa, a i mogućnosti da ekstremno desničarska kandidatkinja Marine Le Pen osvoji predsjedničke izbore u Francuskoj, u evropskim krugovima se sve više razgovara o mogućnosti pravljenja atomske bombe, saznaje Al Jazeera. 

I predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je oprezno, ali ne isključivši nijednu opciju, kazao da, “ako se Evropa ne bude brinula za svoju sigurnost, to niko drugi neće uraditi za nju“.

Sigurnosni eksperti nisu složni po pitanju, da li je Evropskoj uniji potrebna bomba. Dok jedni tvrde da ona trenutno nije potrebna, ali da će možda trebati u budućnosti, drugi tu mogućnost potpuno isključuju.

Ulrich Kuehn, saradnik u organizaciji Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu, tvrdi da se trenutna debata o nuklearnom naoružavanju Evropske unije vodi zbog toga što bi SAD mogao jednog dana otkazati svoju pomoć Uniji i odustati od sigurnosnih garancija koje trenutno pruža, uključujući i nuklearnih.

“Ta debata se u Njemačkoj vodi u konjuktivu. Kada bi u tom scenariju Putinova Rusija i dalje agresivno nastupala prema Evropi, onda bi zahtjevi za evropskom atomskom bombom postali glasniji. Trenutno EU ne treba bombu“, ističe on.

Ekstremno visoki troškovi i rizici

Dodaje da oni koji zastupaju ideju pravljenja evropske atomske bombe moraju razmišljati o ekstremno visokim troškovima i rizicima koje ona donosi.

“Ljudi u Njemačkoj većinski su protiv nuklearnog naoružavanja (80 posto je protiv proširene nuklearne pomoći SAD-a). Njemačka bi, kao lider EU-a, u slučaju da se odluči na pravljenje atomske bombe, morala istupiti iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, a to bi imalo utjecaj na reputaciju te zemlje. Preko noći bi Njemačka postala ‘Iran 2.0’. Konačno, Rusija bi se vjerovatno usprotivila takvom pokušaju i pokušala sve, uključujući vojne akcije, da zaustavi Berlin“, mišljenja je Kuehn.

Takav scenario, ističe,  bi Evropu mogao odvesti u novi rat.

“Na kraju krajeva, ne može se sa sigurnošću reći da bi nuklearno naoružanje građanima EU-a donijelo više sigurnosti. Rusija Uniji prijeti trenutno samo retorikom i hibridnim ratom – cyber napadima i kampanjama dezinformiranja. Takvom djelovanju se ne možete usprotiviti nuklearnim oružjem. To oružje bi se moglo samo iskoristiti ako Rusija prva upotrijebi isto protiv Evropske unije. To, za sada, nije opcija“, objašnjava Kuehn.

Predsjednik Savezne akademije za sigurnosnu politiku u Njemačkoj Karl-Heinz Kamp za Al Jazeeru kaže da se o nuklearnom naoružanju ne može “ozbiljno“ razgovarati.

“Jedan njemački parlamentarac je iznio ideju o evropskom nuklearnom oružju, ali jedan mali broj akademika, koji nemaju veze sa politikom, fantazira o njemačkom nuklearnom oružju“, ističe Kamp.

Utjecajni njemački parlamentarac Roderich Kiesewetter (CDU), nekadašnji oficir Bundeswehra, najviše se zalaže za evropski nuklearni program.

“Moja ideja je da se atomski program razvije na postojećim potencijalima Francuske i Velike Britanije“, kazao je on nedavno u intervjuu za New York Times.

U tome ga je podržao nekadašnji premijer Poljske Jaroslaw Kaczynski, koji je nedavno kazao da ne bi imao ništa protiv “Evrope kao nuklearne supermoći“.

Karl Heinz-Kamp kaže da je već u kolumni za švicarski list Neue Zuercher Zeitung obrazložio zašto Evropi ne treba nuklearna bomba. On je u kolumni, u koju je Al Jazeera imala uvid, naveo da Njemačka ima historijske i političke razloge zbog kojih ne bi trebala ni razmišljati o bombi.

“Izjava nekadašnjeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera da njegova zemlja, u okviru ‘Sjedinjenih Evropskih Država, mora imati pravo glasa kada je u pitanju nuklearno naoružanje Evrope, je dokona, jer takve ‘superdržave’ nikada neće biti. Njemačka javnost nikada neće pristati na nuklearno naoružanje. Ta zemlja u zadnjih četvrt stoljeća nije razmišljala o nuklearnoj opciji i to neće promijeniti ni novo vodstvo u SAD-u“, navodi Kamp.

Ipak, Kamp ističe da, ono o čemu se treba razmišljati, jeste kako održati koncept sprečavanja rata zastrašivanjem, konvencionalnim, ali i nuklearnim.

SAD obećao podršku

“Ovo pitanje se ne postavlja tek otkako je Donald Trump postao predsjednik SAD-a, nego otkako Rusija prijeti evropskom sigurnosnom poretku, agresivnim djelovanjem u Istočnoj Evropi. Odgovor na to pitanje nije ni iluzorni san o Evropi kao ‘atomskoj supermoći’, koja bi mogla zamijeniti SAD. Nuklearno zastrašivanje Evrope je organizirano u NATO-u, a ne u EU-u. To nuklearno zastrašivanje NATO-a se sastoji iz više komponenata, ali ne uključuje Francusku i Veliku Britaniju. Upravo Francuskoj je nuklearna nezavisnost jako važna. Za razliku od SAD-a, Francuska i Velika Britanija nikada nisu obećale da će pružiti podršku članicama NATO-a koje ne posjeduju nuklearno oružje. Ipak, iz nekoliko razloga vanjski faktori gledaju na nuklearne kapacitete Francuske i Velike Britanije kao na ‘oružja NATO-a'“, ističe Kamp.

Mycle Schneider, nezavnisni međunarodni savjetnik za energetsku i atomsku politiku, te jedan od vodećih eksperata na tom polju u svijetu, za Al Jazeeru kaže da i nakon Brexita Francuska ostaje jedina nuklearna moć u Evropskoj uniji.

“Također, američko nuklearno oružje je stacionirano u Belgiji, Njemačkoj, Italiji i Holandiji. Svi pokušaji stvaranja evropske odbrambene organizacije, sa svojom doktrinom, vojskom i opremom su u zadnjih 60 godina propali. Stvaranje evropske atomske bombe, ili multilateralno dijeljenje francuskog oružja, bi bilo jako kompleksno za realizirati“, ističe Schneider.

Smatra da Evropskoj uniji sigurno nije potrebna atomska bomba. Zaključuje da se atomsko oružje u Evropi ne može upotrijebiti i da to nije samo etički za odbaciti, nego i vojno.

Izvor: Al Jazeera