HNB: Treba smanjiti budžetski deficit

Rast u Hrvatskoj već petu godinu zaredom ograničavaju nepovoljna kretanja u okruženju, ali još više slaba konkurentnost (Pixsell)

Nema drugog izbora nego smanjiti budžetski deficit, poručio je u utorak zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Relja Martić, podnoseći Saboru Polugodišnju informaciju o finansijskom stanju, stepenu ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvih šest mjeseci 2012. godine.

Martić je istakao kako rast u Hrvatskoj već petu godinu zaredom ograničavaju nepovoljna kretanja u okruženju, ali još više slaba konkurentnost hrvatske privrede, loša poslovna klima i izostanak investicija, prenosi Hina.

Rast dodatno usporava i smanjivanje fiskalnog manjka – Hrvatska se približava granici od 60 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) javnog zaduženja, a teret otplata kamata je sve teži, posebno nakon pada rejtinga.

“Uvjeti i mogućnosti financiranja deficita proračuna su teži i upitni. Jednostavno nema drugog izbora nego smanjiti proračunski deficit i to ne preko prihodovne strane, jer se prihodovna strana teško više može povećavati”, poručio je Martić.

Reforme i investicije

Jedini brži izlaz iz ove krizne situacije Martić vidi u reformama i mjerama kojima bi se poboljšala poslovna klima i otklonile prepreke, te stvorili poticajni, privlačni uvjeti za investiranje privatnog kapitala, u prvom redu u izvozne poslove.

Istakao je kako će monetarna politika i u takvim uvjetima nastaviti provoditi politiku koja će jamčiti relativno stabilan tečaj i relativno nisku inflaciju, uz veliku likvidnost i strukturni višak likvidnosti, kako bi time pomogla ubrzavanju rasta kreditne aktivnosti i investicija.

Martić je rekao kako je HNB “otpustio monetarne kočnice” i ukinuo niz restriktivnih mjera, te na taj način smanjio regulatorni trošak banaka.

“Dakle, naša središnja banka u ovoj krizi radi isto što rade i druge središnje banke, samo to radi u skladu sa svojim instrumentarijem, okolnostima u kojima djeluje i s hrvatskim specifičnostima”, poručio je.

Ustvrdio je kako je primarna kunska likvidnost vrlo visoka, da se strukturni višak likvidnosti već dugo kreće oko četiri do pet milijardi kuna, a u ovom trenutku je oko šest milijardi kuna.

“U slučaju da se na računima za namjenu banaka brže počnu trošiti sredstva za kreditne programe, HNB će odmah, bez ikakvog odlaganja i ustezanja, osloboditi dodatna likvidna sredstva”, kazao je Martić.

Izvijestio je da su banke nakon četiri godine krize opterećene sve većim slabo naplativim i nenaplativim potraživanjima, te da vrlo oprezno ulaze u nove rizike, a oklijevanje je vidljivo i kod mogućih zajmoprimaca u uzimanju novih kredita i poslovnih rizika.

“No, još je veći problem što su poduzeća generalno u Hrvatskoj slabo kapitalizirana i bez vlastitih izvora s kojima bi participirali u takvim projektima”, istakao je zamjenik guvernera HNB-a.

O HNB-ovoj informaciji raspravljaju saborski klubovi.

Izvor: Agencije