Historijski iskorak Evrope uz scene mržnje iz Srebrenice

Scene mržnje i slavljenja genocida koje su se sinoć dogodile u Srebrenici su posljednji vapaj da se u Evropi zaustavi mržnja i spriječi novi genocid (EPA)

U posljednjih nekoliko godina sve je veći broj zločina počinjenih iz mržnje, a posebno su zabrinjavajući oni upereni protiv Židova i muslimana širom Evrope.

Počinioci su uglavnom sljedbenici predatorskih desničarskih nacionalizama koji u evropskim zemljama dobijaju sve više političke podrške, a njihov put do osvajanja vlasti upravo je popločan kreiranjem straha i mržnje.

Strah se pokazao kao najefikasnije i najjeftinije sredstvo, a mržnja kao mobilizirajući agens za dolazak na vlast i u nekim istaknutim članicama EU.

Štaviše, od ovih taktika sada ne prezaju i neke umjerenije političke opcije i političari na “turbulentnom i moćnom kontinentu”, kako je Evropu svojeveremeno, nakon Drugog svjetskog rata nazvao Winston Churchil, a koja se sada, izgleda suočava sa novim prijetnjama.

Hoće li Evropa uspjeti izgraditi svoj identitet kao sintezu svih najvećih dostigunaća koje je dala ljudskom rodu zapravo je egzistencijalni izazov općoj ideji svrhe njenog ujedinjenja i integracije i, zapravo, validan pokazatenj njenog opstanka kao takve u budućnosti.

Evropa je zasigurno iznjedrila najutjecajnije ideje koje su oblikovale svjetsku historiju, dakako, uz te njene pozitivne vrijednosti, nastale su i najmračnije i najsmrtonosnije ideologije našega doba, ali to je sasvim razumljivo sagledavajući samu ljudsku prirodu, pa je i za očekivati da ta vječna borba dobra i zla u pojedincu i društvu na neki način odredi i njenu budućnost i opstanak.

Upravo je na ovim idealima 1949. godine osnovano Vijeće Evrope nakon kataklizme Drugog svjetskog rata – koji je u suštini krenuo kao europski sukob pa tek potom zahvatio cijeli svijet – da bi se kao međunarodna organizacija zalagala za očuvanje ljudskih prava, demokracije i vladavine zakona u Evropi.

Kao jedan od najvećih zločina uz sva nemjerljiva ljudska i materijalna stradanja ovog svjetskog konflikta označen je Holokaust – genocid nad evropskim Židovima u kojemu je stradalo više od šest miliona ljudi samo zato što su bili drugačije vjere i nacije, a on je bio samo rezultat višestoljetnog antisemitizma koji je harao Starim kontinentom.

Očuvanje ideje humanizma

U tom kontekstu odluka Vijeća Evrope, odnosno njene generalne sekretarke da imenuje Specijalnog izaslanika za borbu protiv antisemitske i antimuslimanske mržnje, te drugih zločina iz mržnje, ogroman je korak u očuvanju ideje evropskog humanizma, te svijetle strane Evrope.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Do sada je u intelektualnim, političkim, kulturnim i vjerskim krugovima u Evropi dominirao narativ o Evropi kao judeo-kršćanskoj civilizaciji, dok su islam i muslimani jednostavno isključivani.

Međutim, prema procjenama Pew Research Centra iz 2016. godine, u okvirima EU ima oko 26 miliona (oko 5 posto), a ukoliko se uključi svih 47 članica Vijeća Evrope (među koje spadaju i Albanija, Turska, BiH, Rusija, Azerbejdžan, Kosovo i druge), onda je ta cifra od gotovo 150 miliona muslimana (od ukupno 820 miliona stanovnika koliko broje zemlje članica Vijeća Evrope), itekako važna činjenica imamo li u vidu da se posljednjih godina bilježi sve izraženiji porast napada i mržnje prema muslimanima.

Zbog ovoga je odluka generalne sekretarke Vijeća Evrope Marije Pejčinović Burić historijska. Naime, prije nekoliko dana objavljeno je da je Nijemac Daniel Holtgen, bivši direktor komunikacija ove institucije, imenovan na novokreiranu poziciju Specijalnog predstavnika za antisemitsku i antimuslimansku mržnju i zločine iz mržnje.

Kao opravdanje za ovaj iskorak Vijeća Evrope u zvaničnoj informaciji se ističe “alarmirajući porast antisemitskih i antimuslimanskih napada u mnogim dijelovima Evrope”.

“U petak će biti godina dana od smrtonosnog antisemitskog napada na Sinagogu u Halleu, u Njemačkoj, koji se desio na židovski blagdan Yom Kippur. U feburaru ove godine, desničarski ekstremisti su ubili deset ljudi, nekoliko od njih muslimanskog porijekla u Hanauu. Ovo više nisu izolirani slučajevi,” izjavila je ovim povodom Pejčinović Burić dodavši da su ovi napadi često potaknuti i pogoršani govorom mržnje na internetu.

Islam kao dio Evrope

Ali, njena dalja elaboracija je, zapravo, historijski momenat, jer je prvi put jedna od najvažnijih evropskih institucija priznala islam kao dio današnje Evrope.

“Poput judaizma, islam je dio današnje Evrope. Židovi i muslimani ne trebaju živjeti u strahu od mržnje protiv pojedinaca i njihovih zajednica. Borba protiv antisemitske i antimuslimanske mržne i zločina iz mržnje je pan-evropski zadatak. Moj Specijalni predstavnik će raditi na udruživanju snaga na evropskom nivou kako bi osigurao da se kolektivna ekspertiza Vijeća Evrope u potpunosti iskoristi u našem zajedničkom naporu da spriječimo antisemitska i antimuslimanska djela,” najavila je generalna sekretarka, te dodala da će zadatak Specijalnog predstavnika Holtgena u narednom periodu biti da stupi u kontakt sa državama članicama Vijeća Evrope kako bi se poboljšala suradnja i izradile efikasne strategije borbe protiv ovih pojava na evropskom nivou.

Nažalost, ovaj uistinu historijski iskorak Evrope, građani Bosne i Hercegovine su dočekali uz strašne snimke slavljenja zločina i poruke mržnje koje se javno propagiraju na mjestu najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata – genocida u Srebrenici. 

Stoga je prva destinacija gdje se mržnja prema muslimanima mora zaustaviti, jer se i 25 godina nakon rata zločini i mržnja prema muslimanima javno proslavljaju, a protiv takvih praksi i politika se ništa ne poduzima.

Jer, kao što je Holokaust nakon Drugog svjetskog rata bio poziv na uzbunu i zavjet “Nikada više”, scene mržnje i slavljenja genocida koje su se sinoć dogodile u Srebrenici su posljednji vapaj da se u Evropi zaustavi mržnja i spriječi novi genocid.

Uz ovaj historijski korak Vijeća Evrope, svakako je da i institucije Evropske unije pod hitno moraju zaustaviti glorifikaciju zločina, vremenski najsvježijeg u svome dvorištu, jer je sada svima jasno da su zločini u Bosni i Hercegovini iz 1990-tih inspiracija mržnji koja se interenetom širi brže i opasnije nego pandemija korone virusa.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera