Historijska odluka za podršku eurozoni

Europska središnja banka donijela je u četvrtak odluku bez presedana u povijesti eurozone, proširivši program kupnje imovine i na državne obveznice, i to u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura.

Program će početi u ožujku ove godine, a trajat će do kraja rujna 2016, najavio je čelnik ECB-a Mario Draghi, uz mjesečni iznos kupovina od 60 milijardi eura.

Time bi ukupna vrijednost programa premašila 1.000 milijardi eura.

ECB je dosad već iscrpio gotovo sve instrumente koji mu stoje na raspolaganju, uključujući kupnju osiguranih vrijednosnih papira i obveznica.

Draghi je u više navrata isticao da je Upravno vijeće jednoglasno spremno poduzeti sve nekonvencionalne mjere kako bi poduprli slabašan rast u eurozoni i suzbili deflaciju.

‘Štampanje’ novca za kupovinu obveznica

Program bi trebao funkcionirati tako da središnja banka stvara novac, proces koji bi se najjednostavnije mogao opisati kao tiskanje novčanica.

Taj novac se onda koristi za kupnju državnih obveznica od banaka i drugih financijskih institucija.

Zauzvrat, banke počinju posuđivati taj novac poduzećima i potrošačima. Tako se novac ubrizgava i povećava potrošnja i, u teoriji, padaju kamatne stope, a inflacija raste.

Draghi je kazao kako bi program koji je pokrenuo trebale pratiti strukturne reforme u državama eurozone.

”Kako bismo potakli investicijsku aktivnost i stvaranje radnih mjesta i povećali rast proizvodnje, druge mjere moraju u značajnoj mjeri doprinijeti. Naročito se to odnosi na provođenje reformi na potrošačkom i tržištu rada, kao i akcije na unapređenju poslovnog ambijenta za firme, koje bi trebale donijeti rezultate u nekoliko zemalja.

Ključno je strukturne reforme provesti brzo, vjerodostojno i efektno jer to neće samo povećati održivi rast eurozone u budućnosti, već će podići očekivanja za ostvarivanje većih prihoda i ohrabriti firme da već danas povećaju aktivnosti i potaknu ekonomsku aktivnost.” 

Reakcija na najavu Europske središnje banke uslijedila je odmah – euro je oslabio prema dolaru, a prinosi na državne obveznice Italije i Španjolske su pali na rekordno nisku razinu.

Praksa viđena mnogo puta

Praksa poput ove ECB-a već je mnogo puta viđena – u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu, čijim vladama je donosila željene rezultate.

Odluku su željno iščekivali ulagači, ali ima i onih koji smatraju kako potez Marija Draghija stiže prekasno.

Konsenzus rijetko postoji među investitorima, naročito kada je riječ o događaju toliko širokog utjecaja.

“Očekujemo da gospodin Draghi napuni tržišta likvidnošću koju će stvoriti”, rekao je Fidel Helmer, analitičar Hauck&Aufhausera.

Poput ostalih burzovnih trgovaca, i Helmer s njemačkog DAX-a bio je siguran da će Europska središnja banka upumpati novac u eurozonu.

Ali, postoje druga važna pitanja. Naročito u vezi s načinom otkupa državnih obveznica, koji Mario Draghi naziva modalitetima.

“Što će oni kupovati, kako i kada? I najvažnije pitanje za investitore – u kojem opsegu će dijeliti rizik diljem eurosustava?”, pita Mike Ingram, analitičar financijskog tržišta.

Mogući scenarij je da ECB neće sama otkupljivati obveznice, već središnje banke zemalja članica. To bi smanjilo rizik, smatraju mnogi, ali postoje prepreke.

Njemačka se protivi korištenju programa u punom kapacitetu, a njezina kancelarka umanjuje značaj odluke ECB-a.

“Ne bih govorila o tjednu nade za euro, uvijek sam spominjala da nismo potpuno prebrodili krizu u eurozoni. To je bilo točno prošlog tjedna, kao i posljednjeg tjedna 2014., a točno je i ovog tjedna”, kaže Angela Merkel.

Povjerenje investitora na visokom nivou

Uoči donošenja odluke, povjerenje investitora bilo je na vrlo visokoj razini. Potražnja za obveznicama eurozone je porasla.

Ali, mnogi upozoravaju da ne treba donositi odluke na osnovu Draghijevih riječi, već djela. 

Oči svih sudionika na globalnim financijskim tržištima posljednjih su dana bile uprte upravo u današnje zasjedanje ECB-a, očekujući hoće li banka donijeti odluku o tiskanju novca i kupovinama državnih obveznica kako bi poduprla posustalo 19-člano gospodarstvo eurozone i rekordno nisku inflaciju.

U ozračju takvih špekulacija, na europskim su tržištima dionica u očekivanju poticajnih mjera, posljednjih su dana ključni burzovni indeksi dosegnuli najviše razine u sedam godina.

Na valutnim tržištima pritisci na jedinstvenu europsku valutu jačali su, spustivši njezin tečaj na najniže razine u posljednjih 11 godina prema dolaru, a trenutno se kreće nešto ispod 1,16 dolara.

Euro je skliznuo i prema drugim važnim svjetskim valutama, uključujući švicarski franak, japanski jen, dansku krunu itd.

Izvor: Al Jazeera i agencije