Oglasi

Historija masona i katedrale Notre Dame

Prvi put su izloženi elementi iz dva vijeka dugog života masonske lože u Strasbourgu, izvještava Dalija Hasanbegović.

Masoni ili slobodni zidari vijekovima izazivaju znatiželju onih koji im ne pripadaju.

Tokom posjete Strasbourgu, novinarka Al Jazeere Dalija Hasanbegović pokušala je otkriti kakve su tragove masoni ostavili u ovom, više od dva milenija starom gradu, ali i saznati da li su oni i dalje jednako tajanstveni.

Kako je izvijestila Hasanbegović, većina vjekovnih građevina u Strasbourgu ima svoju priču i historijsku ulogu, no nijedna od njih nije toliko upadljiva ni poznata, a opet i dalje misteriozna kao katedrala Notre Dame.

Izgrađena u 15. vijeku, visoka 142 metra, više od 400 godina bila je najviša građevina na svijetu.

Svoj pečat katedrali je dala većina istaknutih arhitekata i umjetnika tog perioda, u svojim djelima su je opisali Victor Hugo, Goethe, Voltaire… Danas se zna da je i većini onih koji su je gradili, kao i onih koji su je hvalili, zajedničko to da su pripadali slobodnim masonima.

Iako zvanična masonska loža u Strasbourgu postoji tek 200 godina, ova katedrala i masoni povezani su mnogo duže.

Ustav njemačke lože donesen je u njoj, a arhitekti koji su je gradili ostavili su skrivene znakove svuda. To potvrđuje i Catherine Mog, zvanični historijski vodič grada Strasbourga i dodaje da nije čudno da su masoni svoj pečat ostavili baš u crkvi.

Mali pas

„U srednjem vijeku, kada se gradila ova katedrala, ljudi koji su je pravili željeli su sebi kupiti dio raja na zemlji. Masoni najčešće nisu ateisti, iako postoje neke lože koje to jesu. Ali zajedničko svima je da vjeruju da postoji neko veći od svega. Veliki arhitekt koji je stvorio sve na zemlji“, govori Mog.

Neiskusnim očima masonski znakovi u impozantnoj unutrašnjosti katedrale lako promaknu, pa Mog pokazuje malog psa u ogradi propovjedaonice. Ni danas se ne zna šta on tačno predstavlja, ali se zna da je to samo jedan od načina na koji su masoni ostavljali svoj potpis.

Ona poziva u muzej kako bi se vidjeli, prvi put izloženi, elementi iz dva vijeka dugog života masonske lože u Strasbourgu. Kako bi obilježili jubilej i zadovoljili znatiželjne, sami su ponudili neke segmente svoje kulture.

Tako su se u javnosti našle medalje, lente, uniforme, dokumenti. Svaki detalj baca malo svjetla na život društva koje već vijekovima izaziva interes. No, ni ova postavka ne znači otvaranje, već samo promjenu imidža.

„Masoni više nisu tajno, nego diskretno društvo. I dalje se ne žele previše javno eksponirati, ali ponekad objave neki članak i tako daju uvid u svoje aktivnosti. Time pokušavaju promijeniti svoju reputaciju i biti manje tajanstveni“, navodi Mog.

Diskretno društvo

Ipak, za sada uglavnom eksponiraju samo predmete, dok svoje članove, sastanke i rituale i dalje predano štite.

„Sastanak masonskih loža odvija se u prostorijama poput ove. Mlađi članovi godinama sjede ovdje na strani mjeseca, šute, slušaju, uče i pročišćavaju um i duh“, javlja Hasanbegović.

„Nakon toga prelaze na stranu sunca, odakle mogu postavljati pitanja starijim članovima i tako napreduju. Iako masoni za sebe tvrde da nisu tajno nego diskretno društvo, teme ovih razgovora još nikada nisu prešle put od usana jednog masona do uha nemasona.“

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.