Oglasi

Hiljade ljudi u šetnji za Zorana Đinđića

Bivši predsjednik vlade Zoran Živković tvrdi da su kriminalci u državnoj službi ubili Zorana Đinđića prije 11 godina.

Više hiljada ljudi u Beogradu učestvuje u tradicionalnoj "Šetnji za Zorana", u znak sjećanja na bivšeg premijera Zorana Đinđića, koji je ubijen na današnji dan prije 11 godina.

Blokirane su ulice u centru Beograda, javlja reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.

Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović danas je ispred Vlade Srbije poručio je da je vizija Srbije za koju se Đinđić borio i dalje živa i da to dokazuju ne samo građani koji mu odaju počast, već i oni koji sada govore njegovim jezikom, a nisu ga razumjeli dok je bio živ.

"Naša šetnja dokazuje da u ovom društvu ima energije i spremnosti kojima bi petooktobarskoj Srbiji, koja zapravo nikada nije stvorena, mogli da damo sve ono što je potrebno kako bi u nekoj budućoj šetnji mogli da šetamo za Zorana u onakvoj Srbiji za kakvu je živeo", rekao je Jovanović.

U Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu porodica, prijatelji, stranačke kolege i građani danas su odali poštu Đinđiću polaganjem vijenaca i cvijeća na njegov grob.

Delegaciju Demokratske stranke predvodio je njen vođa Dragan Ðilas, koji je sa Ðinđićevom udovicom Ružicom, položio vijenac na grob pokojnog premijera.

Poštu Ðinđiću odali su i stranački funkcioneri Borislav Stefanović, Dragan Šutanovac, Vladimir Todorić, kao i brojni članovi te stranke.

Prethodno su cvijeće i vijence na Ðinđićev grob položili njegova majka Mila Ðinđić i Zoran Živković.

Živković: Đinđića su ubili kriminalci u državnoj službi

Zoran Živković, vođa Nove stranke i jedan od prvih saradnika bivšeg premijera Srbije, tvrdi da su ubistvo bivšeg premijera Zorana Đinđića izvršili kriminalci koji su bili u državnoj službi i obilježili vrijeme vladavine Slobodana Miloševića "u trenutku kada Đinđić nije imao snage da ih se otrese".

Živković je rekao za agenciju Anadolija da je Đinđić ubijen jer nadležne službe nisu radile svoj posao, ali i dodao kako je pitanje bi li ubistvo moglo biti spriječeno da su te službe radile profesionalnije.

"Bilo je puno onih koji su hteli da prekinu reforme Srbije u tom trenutku, puno onih koji su neku Zoranovu viziju hteli da prekinu, zatamne, gurnu u stranu", kazao je Živković.

Živković je bio ministar policije SR Jugoslavije i predsjednik vlade nakon atentata. Za vrijeme vanrednog stanja rukovodio je opštom policijskom akcijom "Sablja" protiv organizovanog kriminala.


Zoran Đinđić [EPA]

Živković naglašava da ni on ni njegovi saradnici nisu imali mogućnost da se tada suprotstave ubicama Zorana Đinđića.

"Praktično, nije bilo sile koja bi njih mogla da dovede pred lice pravde", navodi Živković i ukazuje da se uoči atentata spremala velika akcija protiv kriminalne grupe poznate kao Zemunski klan i Jedinice za specijalne operacije (JSO) Državne bezbjednosti Srbije.

Kako ističe, 12. marta 2003. ubijen je Zoran Đinđić, a 15. ili 16. se trebao izabrati Savjet ministara tadašnje Srbije i Crne Gore (SCG) u kome je trebao biti izabran za ministra odbrane, te, za desetak dana, izvršiti neophodne promjene u vojsci koje bi osigurale da specijalne vojne jedinice budu saveznici u obračunu protiv Zemunskog klana i JSO-a.

"Očigledno da je i to neko doznao i ubrzo je usledio treći ili četvrti pokušaj ubistva koji je bio koban po njega", rekao je Živković,  podvukavši kako je politička pozadina Đinđićevog ubistva na sudu teško dokaziva.

Prema Živkovićevim riječima, političku pozadinu ubistva čine brojni Miloševićevi saradnici "koji su bili u vojsci, policiji i kriminalnom miljeu" i koji su imali jak motiv za to jer je Đinđić "porušio njihov porculanski san da će večno vladati Srbijom".

Živković kaže da su oni imali razloge za to "jer ih je smenio s vlasti i oterao Miloševića u Hag" i dodaje da su imali novca da plate ubice profesionalce i, konačno, imali su direktnu vezu sa Miloradom Ulemekom Legijom, JSO i Zemunskim klanom.

Osim Miloševićevih saradnika, Živković smatra kako bi bilo neophodno da tužilaštvo sasluša sve "sa ove ili one strane, za koje se opravdano ili neopravdano pretpostavlja da imaju veze sa tim atentatom, da nevini potvrde svoju nevinost, a da se tamo gde, možda, ima uslova za dalju istragu ona proširi ka dubini tog zločinačkog zahvata".

Živković smatra da je za rasvjetljavanje političke pozadine ubistva Đinđića potrebna politička volja.

"U državama u tranziciji, gde nema jakih institucija, potrebna je jaka politička volja. Vlada koju sam vodio nakon ubistva je uradila vrlo efikasnu istragu za izvršioce, ne samo tog atentata već više od 20-30 ubistava. Ubice Zorana Đinđića su dobile više od 350 godina robije. Drugi koji su obuhvaćeni 'Sabljom' su dobili još nekoliko hiljada godina robije, ali kada se ušlo u sporo i pipavo ispitivanje političke pozadine, svi protivnici moderne, evropske, Đinđićeve Srbije su se okrenuli protiv nas i ta vlada je pala nakon nekoliko meseci", kaže Živković.

Navodi kako je obaveza i njegove stranke i demokrata da pitanje rasvjetljavanja političke pozadine ubistva Zorana Đinđića stalno aktuelizuju, a ne samo u vrijeme izborne kampanje.

Vekarić: Otkriti detalje istrage o atentatu

Zamjenik tužioca Republike Srbije za ratne zločine Bruno Vekarić ocijenio je da je veoma značajno da se skine oznaka državne tajne sa dokumenata komisije koja je istraživala okolnosti ubistva  Zorana Đinđića.

Vekarić, koji je kao sekretar Ministarstva pravde u to vrijeme bio član takozvane Koraćeve komisije, naglasio je kako je obavezan državnom tajnom da o njenom radu ne govori javno.

Međutim, tvrdi kako je potrebno da se sa istražnog materijala skine oznaka tajnosti. 

"Javnost je saveznik istine i dostupnost ovog materijala može samo da koristi", izjavio je Vekarić za list Danas povodom 11 godina od Đinđićevog ubistva. 

Vekarić je naglasio da izvještaj Komisije ima istorijsku vrijednost.

Zbog njegove uloge u radu Komisije, Vekarić nije želio govoriti o tome ima li atentat političku pozadinu i je li produkt organizovane zavjere. 

"Neke od preporuka Komisije i tadašnje vlade nikada nisu provedene, posebno one koje se odnose na internu istragu u državnim institucijama koje su bile legitimisane kao odgovorne za propuste u obezbeđenju, ali i u ubistvu premijera. U tome je ključ problema", rekao je Vekarić. 

U januaru, kada je Evropska unija otvorila pregovore sa Srbijom o pridruživanju, grupa europarlamentaraca zatražila je od Evropske komisije da se pregovaračko poglavlje o vladavini prava dopuni rješavanjem političkih ubistava u Srbiji, uključujući Đinđićevo.

Nakon Đinđićevog ubistva, u Srbiji je proglašeno vanredno stanje, a kao počinioci odmah su osumnjičeni pripadnici tzv. Zemunskog klana.

Kako je Vlada kasnije saopštila, upravo je tog dana trebao biti potpisan nalog za hapšenje nekoliko pripadnika te kriminalne grupe.

Kao glavni osumnjičeni u organizovanju ubistva premijera bili su nekadašnji zapovjednik raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorad Ulemek Legija i pripadnici Zemunskog klana Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum.

Spasojević i Luković su ubijeni 27. marta u pokušaju policije da ih uhapsi, a u okviru policijske akcije Sablja tokom vanrednog stanja uhapšen je atentator Zvezdan Jovanović Zveki, nekoliko članova raspuštene JSO te brojni pripadnici Zemunskog klana, što je kasnije pridonijelo rasvjetljavanju brojnih ubistava, otmica i niza teških krivičnih djela.

Podignute su optužnice protiv 44 osobe za saučesništvo u organizovanju ubistva Zorana Đinđića.

U maju 2007. optuženima su izrečene presude na ukupno 378 godina zatvora, među kojima su Milorad Ulemek Legija i Zvezdan Jovanović osuđeni na po 40 godina.

Vrhovni sud je potvrdio ove presude u decembru 2008. godine.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.