Ukopan uzbekistanski predsjednik Karimov
U uzbekistanskom gradu Samarkandu obavljena je dženaza bivšem predsjedniku te zemlje Islamu Karimovu.
Prisustvale su delegacije zemalja regije, uključujući i ruskog premijera Dmitrija Medvedeva, te iranskog ministra vanjskih poslova Javada Zarifa.
Karimov je predsjedničku dužnost obnašao posljednjih 25 godina. Nije poznato ko će ga naslijediti ni na koji način će se provesti smjena vlasti.
Hiljade Uzbekistanaca okupile su se ranije u glavnom gradu zemlje Taškentu, odakle je krenula pogrebna povorka s tijelom bivšeg predsjednika zemlje Islama Karimova.
Nakon što je Karimov preminuo u 78. godini, Uzbekistan se našao pred najvećim političkim izazovom od nezavisnosti.
Islam Karimov je na vlast došao 1991. godine. Dobio je većinu glasova na osporavanim prvim predsjedničkim izborima nakon što je Uzbekistan stekao nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
Nakon toga nije ispuštao vlast iz ruku.
Dvadeset pet godina je čvrstom rukom vladao zemljom, koja broji više od 30 miliona stanovnika. Kažnjavan je i najmanji nagovještaj pobune. Godinama je stvarana atmosfera u kojoj nije bilo mjesta za bilo kakvu opoziciju.
Kršenja ljudskih prava
Izvještaji Ujedinjenih naroda su govorili o sistematskim mučenjima u Uzbekistanu. Vlada je kritikovana zbog kršenja ljudskih prava, vjerske represije i cenzure.
U zemlji gdje su mediji bili pod strogom kontrolom, teško je reći šta se sve dešavalo tokom posljednje dvije i po decenije.
Atmosferu straha i represije najbolje je opisao jedan uzbekistanski građanin koji je posvjedočio da je za vrijeme vladavine Karimova strah bio raširena pojava.
“Informacija nije dostupna običnom čovjeku. Sve što čujete je subjektivno. Niko ne zna šta je istina. Jači uvijek sude slabijima“, dodaje.
Prije 11 godina snage sigurnosti su ugušile proteste u gradu Andijanu na istoku zemlje. Nije bilo mjesta za bilo kakvu drugu viziju budućnosti zemlje.
Tada se predsjednik Karimov obrušio na demonstrante i njihove organizatore.
“Oni su uzeli oružje i napali zatvor. Oslobodili su zatvorenike, uključujući ubice i teroriste. Onda su izašli na ulice i zauzeli Vladinu zgradu. Tek nakon toga su održali takozvane mirne demonstracije. Recite mi, molim vas, uvaženi novinari, vjerujete li da je to istina?”
Vlada je tada tvrdila kako je ubijeno više od 30 vojnika i 130, kako ih je nazvala, terorista.
Drugi podaci, pak, govore da je ubijeno 700 ljudi, većinom civila, te da su neki pogubljeni po kratkom postupku. Pogoršani su odnosi sa EU i SAD-om.
Nepoznat nasljednik
No, šest godina kasnije, zvaničnici Evropske unije su ponovno pružili ruku Karimovu. Grupe za ljudska pava su bile šokirane.
Kenneth Roth iz Human Rights Watcha protestirao je protiv ponašanja čelnika Evropske unije tvrdeći kako Karimov spada u red najnemilosrdnijih diktatora modernog doba.
“Teško je zamisliti nemilosrdnijeg lidera od gospodina. To što ga je predsjednik Evropske komisije Barosso tako toplo primio predstavlja vrhunac postepene kapitulacije u politici prema Uzbekistanu i ignorisanje principa kojih se EU držala kada je u pitanju masakr u Andijanu.”
Neizvjesno je ko bi mogao naslijediti Karimova. Osim opozcije, on se obračunavao i sa potencijalnim nasljednicima. Njegova starija kćer je u kućnom pritvoru već dvije godine, zbog kritika upućenih zvaničnicima i članovima porodice putem Twittera.
Analitičari najveće šanse daju aktuelnom premijeru Ševketu Mirzijojevom, koji uživa podršku Moskve, ali i uzbekistanskog sigurnosnog aparata.
No, vjeruje se da bi aktivniju ulogu mogle igrati i proislamske struje, koje proteklih četvrt stoljeća nisu imale priliku doći do riječi.
Uzbekistan se nikada nije usudio održati izbore koje će pratiti međunaordni posmatrači. Izvjesno je da će način smjene vlasti odrediti put kojim će nastaviti Uzbekistan, jedna od najsiromašnijih zemalja u regiji.
Izvor: Al Jazeera