Hezbollah negira kontrolu nad uništenom bejrutskom lukom
Čelnik proiranske skupine Hezbolah, Hassan Nasrallah, odbacio je optužbe da kontrolira luku u Bejrutu koja je uništena razornom eksplozijom početkom sedmice.
“Objavljujem i kategorički odbacujem da je bilo što u luci naše; nikakva skladišta oružja, rakete, pištolj, bomba, metak, nitrat”, kazao je Nasrallah u televizijskom obraćanju opovrgavajući neke navode u Libanonu i u inozemstvu da je njegova skupina imala uskladišteno oružje u luci, prenijela je Hina pozivajući se na Reuters i dpa.
“Apsolutno, nema ničeg, u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti. Istrage će to potvrditi”, rekao je.
“Neki idu za tim da kažu Libancima da treba okriviti Hezbolah [za eksploziju u luci]. To je lažna optužba”, kazao je Nasrallah, koji se založio za pravednu i transparentnu istragu o eksploziji koja se dogodila u utorak.
Po njegovim riječima, eksplozija koja se pogodila libanski glavni grad bez presedana je u modernoj historiji i traži međunarodno jedinstvo te je ne bi trebalo politizirati.
On je pozdravio solidarnost koju su pokazale zemlje diljem svijeta navodeći da to predstavlja priliku za Liban, koji se već duže suočava s teškom ekonomskom krizom.
Dvostruka eksplozija neviđene razorne moći koja je poharala Bejrut dodatno će, prema nekim analitičarima, oslabiti ionako krhku vladu u toj bankrotiranoj i izrazito polariziranoj zemlji, koja prvenstveno uživa podršku jakog Hezbolaha, šijitskog proiranskog pokreta.
Vlada na udaru kritičara
Vlada Hasana Diaba, koja je formirana u januaru 2020, predstavljena je kao kabinet tehnokrata, a na udaru je kritika da je podređena stranci predsjednika Michela Aouna, Slobodnom domoljubnom pokretu, i njegovom neuništivom savezniku, Hezbolahu.
Vlada koja odugovlači s provedbom ekonomskih reformi koje traži međunarodna zajednica i Međunarodni monetarni fond (MMF) kako bi izašla iz krize, izaziva negodovanje i revolt stanovništva.
Dodatno ju je ove sedmice oslabila ostavka ministra vanjskih poslova, karijernog diplomata Nasifa Hittija, koji je ukazao na “odsutnost stvarne volje” za pokretanjem reformi.
Narodna pobuna koja je buknula 17. oktobra prošle godine je ispuhala, posebno zbog pandemije COVID-a 19 i mjera karantene, ali isto tako i zbog iscrpljenosti stanovništva bačenog na koljena zbog drastičnog pogoršanja životnog standarda.
No prema nekim procjenama, nakon eksplozije Libanci će biti još odlučniji u traženju da korumpirana politička kasta podnese račun.
Pri tome, smatraju, ni Hezbolah, kojem se pripisuje izravno ili neizravno upravljanje lukom, ne može izbjeći prozivke na odgovornost.
Izvor: Agencije