Hercegovina izveze svo smilje koje proizvede

Sve što se proizvede, izveze se. Riječ je o eteričnom ulju od smilja. Njegovom proizvodnjom bave se u Hercegovini, koja je prirodno stanište ovog bilja. Osim proizvođača ulja, koji ga prodaju za hiljadu i po eura po kilogramu, profitiraju i skupljači sirovog smilja. Stručnjaci traže da se u priču o njegovoj eksploataciji uključe i vlasti u Bosni i Hercegovini, kaže reporter Al Jazeere Boris Gagić.

Žarko Hamović, zadnjih 40 dana proveo je po hercegovačkim poljima i kršu. U potrazi za smiljem – biljem žutog cvijeta.

„Završeno je branje smilja. Bila je dobra cijena. Ubrao sam tonu i po do dvije“, kaže Hamović.

I zaradio više od 2.000 eura i to petu godinu zaredom. I ne čudi, njegovim stopama krenuo je niz Hercegovaca.

Ali, kako smilje ne bi bilo iskorijenjeno, daje savjet: „Treba ostaviti od 20 do 30 posto da bi imao za dogodine, za sjeme.“

Ubrano odmah ide na vagu. Kratka računica. I novac na ruke.

Od prikupljenog smilja pravi se eterično ulje. Tona bilja za kilogram ulja koje se koristi u farmaciji i hemijskoj industriji. Potražnja u svijetu, kao i cijena po kilogramu ulja, stalno raste.

„Hiljadu i po eura na veće količine. Imamo stalne kupce sa kojima to radimo, a ove godine je sirovina poskupila 50 posto“, kaže Radovan Anđelić iz kompanije Anđelić d.o.o. Trebinje.

Nezasito tržište

Sirovo smilje, zadnjih 15 godina ima sve veću otkupnu cijenu. Tržište se nije zasitilo cvijećem, koje, kažu, nikada ne vene.

„Ovo naše smilje, hercegovačko, ima komponentu koja je dobra protiv stresa. Francusko smilje ima više komponenti koje su vezane za parfeme“, objašnjava Radovan Anđelić.

Ali, i ovo eterično ulje, koje se ovdje dobija suhom destilacijom, vodenom parom, svo se izveze – godišnje 180 kilograma ulja, vrijednosti 270 hiljada eura.

Na putu iz destilacije u Trebinju do polica u raznim zemljama svijeta, eterično ulje nekoliko puta dosegne veću cijenu.
Skupo se plaća prerađeno „bilje besmrtnosti“.

Kako je Hercegovina plodno tlo za smilje, izvoz iz BiH znatno premašuje uvoz. Priliv novca od plasmana prerađenih proizvoda u svijet sve je veći. I smilje postaje polako važna izvozna karta, prvenstveno Hercegovine, u kojoj polako zaživljava plantažna proizvodnja smilja.

U Ljubuškom, na zapadu Hercegovine, smiljem se zasade hektari zemlje.

Ali, skup posao kultivizacije biljke, tvrde ekonomisti, moraju pratiti strukture vlasti.

„Nadležni državni organi, prije svega entitetska ministarstva poljoprivrede, kao nosioci razvoja poljoprivrednih kultura, ne ulažu nikakava sredstava, ne daju subvencije našim proizvođačima“, kaže Zdravko Marinković iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Proizvađači nemaju problema u plasmanu svojih proizvoda – eteričnog ulja ili prirodne kozmetike od smilja.

Izvor: Al Jazeera