Helsinški komitet: BiH nije pravna država

Ljudska prava u BiH su ugrožena, političari ignoriraju građane, a odluke donose stranački lideri, umjesto institucije.

Sarajevo, BiH, Ljudska prava, Helsinški komitet
Ustav BiH, kao temeljni dokument države, i dalje je izvor diskriminacije njenih građana, navodi Helsinški komitet BiH [Al Jazeera]

Bosnu i Hercegovinu u 2012. godini obilježila je eskalacija političke, privredne i socijalne krize, a takvo stanje će se nastaviti sve dok ta zemlja ne dobije vlast koja će biti odgovornija od sadašnje, ocjena je Helsinškog komiteta (HK) Bosne i Hercegovine sadržana u godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u toj zemlji.

U izvještaju, koji je u srijedu predstavljen u Sarajevu, HKBiH je ocijenio kako "Bosna i Hercegovina još uvijek nije pravna država i daleko je od onoga što podrazumijeva demokratski uređeno društvo koje poštuje ljudska prava i slobode".

Predsjednica HKBiH Vera Jovanović istakla je kako je posebno zabrinjavajuća činjenica da u Bosni i Hercegovini gotovo i nema funkcioniranja pravne države na demokratskim načelima.

Kako je kazala, to se dešava jer se ključne odluke, umjesto u odgovarajućim institucijama, donose unutar uskih neformalnih grupa, odnosno među stranačkim liderima, a parlamenti služe tek kao glasačka mašinerija koja takve odluke provodi.

Za lidere ključnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini ocijenjeno je kako se ignorantno odnose prema javnosti i obavezama koje su javno preuzeli, a kao drastičan primjer navedeno je njihovo odbijanje da provedu presudu Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu Sejdić-Finci, kojom je ocijenjeno da Bosna i Hercegovina krši prava pripadnika nacionalnih manjina, jer im ne dopušta kandidiranje za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i za zastupnike u Domu naroda državnog Parlamenta.

Ustav Bosne i Hercegovine, kao temeljni dokument države, tako je i dalje izvor diskriminacije njenih građana.

Kritike i međunarodnoj zajednici

Komitet je u svom izvještaju kritizirao i međunarodnu zajednicu, jer se pasivizirala i, pod izgovorom prepuštanja donošenja odluka lokalnim političarima, ne čini ništa kako bi potakla provedbu nužnih reformi.

"Atmosfera nemoći da se naprave koraci naprijed u bilo kojoj sferi održava i podgrijava nepovjerenje među etničkim skupinama i proizvodi međunacionalnu netrpeljivost. To izravno dovodi do pogoršanja i urušavanja stepena poštivanja ljudskih prava u cijeloj Bosni i Hercegovini", kazala je Jovanović.

Upozorila je pritom kako je Bosna i Hercegovina suočena i sa sve težom privrednom i socijalnom situacijom, čime su dodatno ugrožena temeljna ljudska prava, poput onoga na dostojanstven život.

Pokazatelji koje je prikupio HKBiH upozoravaju kako se siromaštvo u Bosni i Hercegovini u proteklih 10 godina udvostručilo.

"Na korak od gladi u ovom je trenutku 60 posto stanovnika. Sada oko 600.000 ljudi u Bosni i Hercegovini živi ispod granice siromaštva, jer imaju primanja manja od 120 eura" mjesečno, kazala je Jovanović.

To znači kako svaki peti stanovnik Bosne i Hercegovine dnevno preživljava uz iznos od 1,50 eura.

HKBiH uputio je tijelima vlasti u Bosni i Hercegovini niz preporuka kako bi se sadašnje stanje promijenilo, no u tom tijelu podsjećaju kako je to bila praksa i ranijih godina, no vlasti su takve preporuke uglavnom ignorirale.

Izvor: Agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.