HDZ: Karamarko novi predsjednik

Na Općem saboru najjače hrvatske opozicione stranke, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ),  u ponoć je održan i drugi krug glasanja za predsjednika stranke u kojem su izaslanici birali između Tomislava Karamarka i Milana Kujundžića. Pobijedio je Karamarko i tako postao novi predsjednik HDZ-a.

Tomislav Karamarko noćas je nakon cjelodnevnog 15. Općeg sabora HDZ-a izabran za novog predsjednika hrvatskog HDZ-a. U drugom krugu glasanja koje se proteglo do pred jutro, Karamarko je dobio 971 glas, a njegov protukandidat Milan Kujundžić 860 glasova izaslanika.

Za predsjednika stranke glasalo je 1.845 izaslanika. Važećih glasova bilo je 1.834, a 11 ih je bilo nevažećih.

Novi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je u svom prvom obraćanju izaslanicima Općeg sabora HDZ-a istaknuo kako je stranka ovim izborima pokazala želju za promjenom i jedinstvom, za povratkom na pobjednički put i za raščišćavanjem niza afera koje su pojedinci ostavili.

Karamarko: HDZ prošle izbore izgubio zbog niza afera

“Postajemo konačno prava oporba koja će upozoravati na sve pogreške, ali će podržavati vladajuće kada budu radili u interesu hrvatskog naroda”, rekao je Karamarko uvjeren u pobjedu HDZ-a na idućim lokalnim i parlamentarnim izborima.

Karamarko je kazao i to da je pred HDZ-om demokratizacija i oživljavanje stranke, istaknuvši da će stranka zaživjeti kao prava zajednica u kojoj će posebna pažnja biti posvećena mladeži i braniteljima. “Branitelji će biti u središtu pozornosti”, naglasio je Karamarko, obećavši da će u HDZ-u imati istinskog sugovornika, jer su za Hrvatsku dali najviše.

Predsjednik HDZ-a zahvalio je svima koji su pridonijeli demokratizaciji izbora u stranci, uključujući i bivšu predsjednicu Jadranku Kosor. Predložio je da se do slijedećih unutarstranačkih izbora donese kodeks o ponašanju, kako se ne bi ponovile “konstrukcije, insinuacije i podvale” koje je on doživio u kampanji.

“Nitko ne smije biti suvišan i zaboravljam sve loše što sam doživio u kampanji. Neka odgovorno krenemo u budućnost. Ali predložit ću da na sljedećim unutarstranačkim izborima potpišemo kodeks ponašanja. Podvale i ružne priče i izmišljene biografije, s kojima sam se susretao, ispod su svake razine i nećemo dopustiti da se to dogodi na sljedećim izborima”, kazao je Karamarko.

Svim članovima stranke zahvalio je iskazanom povjerenju te poručio da “s njima želi graditi novu hrvatsku neovisnost i Hrvatsku kao zemlju blagostanja”.

Neću autokratski vladati

U izjavi novinarima Karamarko je rekao kako je HDZ izgubio protekle parlamentarne izbore zbog niza afera i gubitka prepoznatljivog identiteta, zbog čega su postali “kao bljutava sol”.

“To moramo promijeniti, jer imamo nevjerojatne potencijale”, rekao je.

Istakao je da će mu imperativ biti jedinstvo stranke, te da se nada kako svi mostovi nisu porušeni.
Na novinarsko pitanje kako tumači činjenicu da Jadranka Kosr nije ostala do kraja Sabora i čestitala mu na izbornom uspjehu, Karamarko je odgovorio da to ne zna. “Zahvalio sam joj na njezinom dosadašnjem radu, a zašto ona nije ostala do kraja sabora mora se nju pitati”, kazao je.

Upitan je li sigurno potpredsjedničko mjesto u Hrvatskom saboru za Jadranku Kosor i Vladimira Šeksa, Karamarko je rekao da će o tome odlučivati vodstvo stranke. “Rekao sam da neću autokratski vladati”, kazao je.

Karamarko je četvrti po redu predsjednik HDZ-a.

Franjo Tuđman vodio ga je od osnivanja 1989. do svoje smrti u decembru 1999. godine. Drugi predsjednik stranke bio je Ivo Sanader (od aprila 2000. do jula 2009), da bi nakon njegova odlaska na predsjedničko mjesto došla Jadranka Kosor na kojem je bila do ovog sabora.

Kosor ispala u prvom krugu

Kako je saopćilo izborno povjerenstvo, Karamarko, bivši ministar policije, u prvom krugu izbora dobio je 848 glasova 2001 izaslanika Sabora, a Kujundžić, šef jedne zagrebačke bolnice, 523 glasa.

Dosadašnja predsjednica stranke Jadranka Kosor dobila je 357 glasova, Darko Milinović 169, a Domagoj Ivan Milošević je dobio 98 glasova izaslanika.

Glasao je 2001 izaslanik. Važećih je bilo 1995 listića, pet ih je bilo nevažećih, a jedan listić nije ubačen u glasačku kutiju.

Ko je Tomislav Karamarko

Jedan od utemeljitelja HDZ-a Tomislav Karamarko rođen je Zadru 1959., a u Zagrebu je završio studij historije na Filozofskom fakultetu. Aktivno je učestvovao u pripremi prvih višestranačkih demokratskih izbora u Hrvatskoj i odbrani zemlje. Bio je šef Kabineta predsjednika Vlade RH 1991., šef Gregurićeve ratne Vlade te kasnije šef kabineta predsjednika Sabora.

Među ostalim obnašao je i dužnost načelnika zagrebačke Policijske uprave, te je od 1996. do 1998. bio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova.

Karamarko je 2000. bio voditelj izbornog štaba predsjedničkog kandidata Stjepana Mesića a nakon njegova izbora za hrvatskog predsjednika postao je i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost. Na toj dužnosti ostao je do 2002., kada se zbog neslaganja oko stavova vezanih za prošlost Hrvatske i različitih viđenja hrvatske budućnosti razišao s predsjednikom Mesićem. Tada je nakratko napustio politiku i otišao u privatni sektor.

Direktorom Protivobavještajne agencije imenovan je 2004., a 2006. postao je direktor Sigurnosno-obavještajne agencije. Na dužnost ministra unutrašnjih poslova dolazi 2008. U septembru prošle godine ponovo je pristupio HDZ-u te je na posljednjim parlamentarnim izborima izabran za zastupnika u Hrvatskom saboru.

Kako niti jedan od kandidata za predsjednika stranke nije u prvom krugu dobio apsolutnu većinu glasova, održat će se drugi krug izbora, objavilo je povjerenstvo.

Kako je iz Zagreba izvijestila reporterka Al Jazeere Ivana Brkić, Karamarko i Kujundžić potvrdili su da idu u drugi krug i obojica najavili da će pobijediti.

Veliko iznenađenje

Kosor je nakon objave službenih rezultata prvog kruga izbora  kazala kako joj je žao što nije ušla u drugi krug, a svojim je biračima poručila da u drugom krugu glasaju po savjesti, ne slušajući ničije upute.

Kako je izvijestila Brkić, rezultati su veliko iznenađenje, jer se očekivalo da će Kosor i Karamarko proći u drugi krug.

Za četvrtog predsjednika ili predsjednicu HDZ-a, kojem se sudi za jednu od najvećih korupcijskih afera u Hrvatskoj, u utrci je bilo pet kandidata.

Glasanje za čelništvo stranke završeno je u 18 sati u nedjelju.

Poslijepodne su izaslanici raspravljali o izvještaju koji je o radu stranke podnijela Kosor. 

Većinom su pozivali na zajedništvo i jedinstvo, te isticali da HDZ može i mora ostati stožerna hrvatska stranka.

“Birajte one koji nas neće gurati na rub radikalnoga desnog političkog spektra”, poručila je u nedjelju Kosor stranačkim izaslanicima na Općem saboru stranke u Zagrebu.

Pitanje budućnosti

Kosor je kazala da HDZ-u ne trebaju rasprave o prošlosti, nego rad za budućnost.

Ta budućnost, kako je rekla, nisu zakulisne igre, ucjene, strah i prijetnje, već vodstvo koje će štititi nacionalne interese, promicati kršćanske vrijednosti, te se držati kršćanskih načela – ne lagati, ne podmetati, ne igrati prljavo, ne krasti i ne skrivati.

“Pokažimo i glasovanjem kako se daje sve za Hrvatsku i kako se Hrvatska ne daje nizašto”, poručila je Kosor izaslanicima.

Karamarko, kojeg je Kosor prošle godine ponovno uvela u stranku, kazao je da se “HDZ mora vratiti svojim izvorima, moramo vratiti Hrvatsku u HDZ”.

Pet kandidata

U Zagrebu 2.200 izaslanika biralo je  predsjednika stranke, zamjenika predsjednika, potpredsjednike HDZ-a, članove predsjedništva te članove Središnjeg odbora.

Izaslanici, njih 2.200, u KD “Vatroslav Lisinski” predsjednika HDZ-a birali su između Kosor, Karamarka, Darka Milinovića, Domagoja Ivana Miloševića i Milana Kujundžića.

Za zamjenika predsjednika kandidirali su se Andrej Plenković, Drago Prgomet i Ante Sanader.

Na Općem saboru biralo se šest potpredsjednika, za čiju funkciju su podnesene 24 kandidature.

Za deset članova Predsjedništva kandidirale su se 42 osobe.

Kosor je kazala da je HDZ stranka poštenih ljudi koji zaslužuju pošteno i časno vodstvo.

Afera ‘Fimi media’

Ona  je zahvalila članstvu na podršci u teškim vremenima za stranku, posebno nakon odlaska i pokušaja povratka bivšeg čelnika Ive Sanadera, sada optuženog u više korupcijskih afera.

Sanader, HDZ i glasnogovornik Ratko Maček u aprilu su negirali krivicu za jednu od najvećih korupcijskih afera u Hrvatskoj.

Na Županijskom sudu u Zagrebu u toku je suđenje u aferi “Fimi media”, gdje se optuženi, uključujući HDZ, terete za izvlačenje blizu 10 miliona eura iz državnih institucija i kompanija.

Uoči izbora, hrvatski predsjednik Ivo Josipović je rekao kako, kao osoba koja se ne smije baviti strankama i njihovim unutrašnjim stvarima, očekuje da izbori u HDZ-u prođu u demokratskoj atmosferi i s visokim demokratskim standardima.

“Nakon toga za očekivati je da će, bez obzira tko bude izabran, konsolidirani HDZ imati vrlo aktivnu oporbenu ulogu danas, a sutra na izborima – tko zna. Iznimno je važno da opcija desnog centra ima jednu čvrstu i vjerodostojnu stranku i ja se nadam da će sutrašnji izbori tome pomoći”, rekao je on.

Izvori: Al Jazeera i agencije