HDZ BiH o Pelješkom mostu: Bosanski patriotizam šteti cijeloj BiH

Nakon što su izvođači radova uvedeni u izgradnju Pelješkog mosta, jednog od najvažnijih infrastrukturnih prometnih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti, uslijedile su brojne reakcije iz Bosne i Hercegovine, a danas je reagirala i Hrvatska demokratska zajednica BiH.

“Priča oko Pelješkog mosta izazvala je toliko kontroverzi u Bosni i Hercegovini da je nemoguće ne zapitati se što je sporno oko same realizacije projekta koji uvelike predstavlja i veliki dobitak za samu Bosnu i Hercegovinu”, naveo je HDZ BiH u priopćenju.

Reakcije predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića ocijenili su “političkom i medijskom ofenzivom bošnjačkih političkih predstavnika protiv izgradnje mosta”, ukazujući kako su njih dvojica istaknuli da se radi “o direktnoj povredi bosanskih (i valjda hercegovačkih) prava na otvoreno more, kao i neriješenog pitanja granica”.

HDZ BiH podsjeća i kako je “Europska komisija jasno istaknula da ne postoje nikakve formalne i pravne prepreke oko početka izgradnje”.

HDZ BiH o ratnim ciljevima

“Iako sama izgradnja Pelješkog mosta predstavlja strateški interes i za Bosnu i Hercegovinu, prvenstveno zbog prometnog rasterećenja prostora Neuma koji se pojavljuje svake godine za vrijeme ljetne sezone, ali i gospodarske i turističke prednosti zbog direktne povezanosti sa cjelokupnim jugom Hrvatske, političko Sarajevo i dalje tvrdi da se radi o gruboj povredi bosanskog suvereniteta”, konstatira HDZ BiH.

Navode i kako se “stječe dojam da je pitanje Pelješkog mosta daleko dublje prirode nego što to službeno žele istaknuti bošnjački predstavnici”.

“Iako su strateške i infrastrukturne prednosti koje BiH dobiva poprilične i s više aspekata nemjerljive, postavlja se pitanje kako izgradnja toliko spornog mosta utječe na geopolitičke vidike bošnjačkih lidera u pogledu bosanskohercegovačkog juga”, pitaju u HDZ-u BiH.

U dijelu priopćenja osvrnuli su se i na dokument iz 1995. godine, pod nazivom “Bosansko primorje i Neum”, u kojem su, kako navode, “sadržani geopolitički pogledi na prostor Neuma i izgradnje pomorske luke na tom prostoru” i kojim se “predviđa Neum kao strateško uporište bosanskih ciljeva i izlaska na more, kao i pokušaja direktnog utjecaja na taj prostor kroz izgradnju morske luke, a samim time i izmjene etničkog sastava kojim bi tadašnji bošnjački lideri uspjeli poklopiti jedini prostor na kojem je BiH imala pristup moru”.

“Konjic i Jablanica (plus Stolac i Neum) predstavljali su tzv. zelenu transverzalu kojom bi Sarajevo dugoročno dirigiralo i koji bi držali direktno pod svojom kontrolom, a samim time i uvjetovali sve buduće projekte”, navodi HDZ BiH.

Po njihovom stajalištu, “bošnjački politički predstavnici jasno i nedvosmisleno spremni su žrtvovati strateške i infrastrukturne interese cijele države u korist vlastitih (etničkih i nacionalnih) interesa, predstavljajući to kao patriotizam, iako se radi o sebičnim ratnim ciljevima koje izgradnja Pelješkog mosta uvelike remeti”.

Zvizdić moli Plenkovića da odustane

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić prethodno je uputio pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću kojim ga moli da Hrvatska obustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi pitanje granice na moru između dvije države.

Zvizdić je Plenkoviću poručio kako “sa žaljenjem konstatira da Hrvatska nije iskazala spremnost da se dogovorno nađu odgovarajuća rješenja za granice na moru”, a početak radova na izgradnji Pelješkog mosta drži gestom koji je protivan službenim stavovima tijela vlasti Bosne i Hercegovine, međunarodnom pravu i pozitivnoj praksi dobrosusjedskih odnosa.

“Pozivam Vas da ovo moje pismo shvatite kao finalnu molbu Vama i nadležnim organima Republike Hrvatske da, u duhu dobrosusjedskih odnosa, inicirate obustavljanje svih aktivnosti koje se odnose na izgradnju Pelješkog mosta, a do postizanja bilateralnog sporazuma o pravima i obavezama naših zemalja u skladu sa odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora”, stoji u pismu koje je dostavljeno i Jean-Claude Junckeru, predsjedniku Europske komisije, Corini Cretu, komesarki Europske komisije za regionalnu politiku i Violeti Bulc, europskoj komesarki za transport.

Ustvrdio je kako je riječ o pravu Bosne i Hercegovine na slobodan i ničim ometan put odnosno koridor ili prolaz do međunarodnih voda što je zagarantirano pravo svake pomorske države prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora.

“Niti jedna država se ne može proglašavati ekskluzivnim suverenom na morskom javnom dobru pod režimom međunarodnog prava, a koje u ovom slučaju, pripada i Bosni i Hercegovini”, naveo je Zvizdić.

Bevanda se ogradio od Zvizdića

Dan nakon Zvizdića Plenkoviću je pisao i Vjekoslav Bevanda, državni ministar financija i trezora te Zvizdićev zamjenik u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Napisao je kako “stavovi u pismu predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića ne predstavljaju službene stavove Vijeća ministara BiH, nego su to isključivo osobni stavovi potpisnika pisma i stavovi Stranke demokratske akcije”.

Podsjetio je i kako je Vijeće ministara BiH, na sjednici održanoj 19. srpnja prošle godine, “jednoglasno usvojilo izvještaj ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juska, gdje se navodi da nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s konvencijom o pravu mora”.

Bevanda je naglasio da Zvizdić “prilikom pisanja pisma nije obavio niti konsultacije sa članovima kolegija Vijeća ministara BiH radi usuglašavanja stavova koje iznosi, niti je to pismo ponudio na izjašnjenje Vijeću ministara BiH”.

Smatra da je njegova dužnost kao zamjenika predsjedatelja Vijeća ministara BiH, “ukazati na eventualne štetne posljedice koje mogu nastupiti po Bosnu i Hercegovinu, s obzirom da je pismo u jednom dijelu bosanskohercegovačkih medija predstavljeno kao službeni stav Bosne i Hercegovine”.

Izetbegović najavljuje tužbu

“Najava da će Republika Hrvatska otpočeti radove na izgradnji Pelješkog mosta, ignorišući protivljenje nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i odredbe Konvencije UN-a o pravu mora, predstavlja flagrantno ugrožavanje suverenog prava Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru”, poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.

Izetbegović podsjeća da Republika Hrvatske “već duže od 12 godina izbjegava da sa BiH postigne dogovor o razgraničenju, koji mora prethoditi ostvarivanju prava Hrvatske da povezuje svoje teritorije i ostvarivanju prava BiH na pristup otvorenom moru”.

“BiH ne osporava Hrvatskoj da ostvaruje svoja prava. Sve što tražimo je da se poštuju naša prava, garantovana Konvencijom UN-a. Insituticije BiH su u proteklih 12 godina, kroz komunikaciju sa institucijama Hrvatske, poduzele sve neophodne radnje kako bi zaštili prava koja našoj zemlji pripadaju po međunarodnom pravu”, naglašava Izetbegović.

“Iako su institucije Hrvatske sve vrijeme bile upoznate sa nedvosmislenim stavom BiH, Hrvatska je prilikom apliciranja za sredstva potrebna za izgradnju Pelješkog mosta obavijestila Evropsku komisiju da sa BiH nema nikakvog spora, što je notorna neistina”, poručio je Izetbegović.

Najavio je i kako će BiH zaštitu svojih prava tražiti pred međunarodnim institucijama.

“Zaštita suverenih prava države BiH nije pitanje jednog čovjeka ili jednog naroda, nego ustavna i zakonska obaveza svih predstavnika i institucija BiH. Zato su institucije BiH dužne da nastave poduzimati sve aktivnosti na zaštiti interesa i prava BiH, bez obzira što su u tim institucijama jasno vidljive opstrukcije onih kojima su, nažalost, interesi Hrvatske iznad interesa vlastite zemlje”, naveo je Izetbegović.

Kinezi uvedeni u posao

Potpisivanjem zapisnika o uvođenju kineskog konzorcija u gradnju Pelješkog mosta, u Stonu na poluotoku Pelješac i službeno je u ponedjeljak počela realizacija tog infrastrukturnog projekta.

Izvođač radova preuzeo je sve potrebne dokumente od predstavnika “Hrvatskih cesta”, što je i službeno označilo da ugovor o gradnji počinje teći.

Početak radova očekuje se na jesen, a završetak radova predviđen je do 2022. godine.

Most će biti dug 2,4 kilometra sa četiri prometne trake i omogućit će povezivanje krajnjeg juga Hrvatske, odnosno Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom zemlje.

Ukupna vrijednost projekta je 526 milijuna eura, a 85 posto sredstava osigurala je Europska komisija.

Izvor: Al Jazeera i agencije