Oglasi

Haškim optuženicima omogućeni videopozivi

Dosad je pritvorenicima bilo omogućeno primati slati pisma poštom, obavljati telefonske pozive i primati posjete.
Radovan Karadžić, bivši predsjednik RS-a, više je puta tražio da mu se dozvoli pristup Skypeu ili nekom sredstvu videokomunikacijeArhiva

Sekretarijat Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) u Hagu saopćio je da uvodi pilot-projekt po kojem će pritvorenicima biti omogućeno primati i upućivati videopozive.

Kako je saopćeno iz MMKS-a, pravnog nasljednika Haškog tribunala, dosad je pritvorenicima bilo omogućeno primati i slati pisma poštom, obavljati telefonske pozive, kao i primati posjete.

Projekt videokomunikacije, kako se navodi, trebao bi u skoroj budućnosti zatvorenicima omogućiti da imaju videopozive, prenosi BIRN.

Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, više je puta tražio da mu se dozvoli pristup Skypeu ili nekom sredstvu videokomunikacije.

Korak naprijed

Karadžićev advokat Peter Robinson izjavio je za BIRN BiH da mogućnost videokomunikacije zatvorenika sa članovima porodice već postoji u drugim zatvorima u Holandiji i čitavoj Evropi, te da je to dobra vijest i za njegovog branjenika.

"Odluka Sekretarijata da započne pilot-projekt koji bi pritvorenicima dozvolio vidjeti svoje porodice posredstvom Skypea ili slične tehnologije, svakako je korak naprijed u stvaranju ljudskih uvjeta pritvora. To je vrlo važno kad se pritvorenici nalaze daleko od članova svoje porodice, kao što je slučaj i s Radovanom Karadžićem", objasnio je Robinson.

Karadžić je tokom statusne konferencije održane 10. oktobra zatražio od sudija u Hagu da mu dozvole koristiti laptop zato što ima bolove u leđima usljed višesatnog sjedenja za desktopom.

Karadžić je ponovio i zahtjev da mu se dozvoli pristup internetu i Skypeu kako bi lakše došao do materijala za rad i komunicirao s porodicom.

Žalba na presudu

Sudski sekretarijat odbio je njegove zahtjeve uz obrazloženje da će uskoro početi s pilot-projektom videopoziva.

Karadžić je u sudskom pritvoru u Scheveningenu otkad je uhapšen 2008. godine.

Haški tribunal u martu prošle godine nepravosnažno je osudio Karadžića na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom Bosne i Hercegovine, terorisanje civila u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Istom presudom oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.

Na tu presudu žalbe su uložili i Karadžić i tužioci. Karadžić je žalbom tražio da bude oslobođen, a tužioci da mu bude izrečena maksimalna, doživotna zatvorska kazna.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.