Haški tribunal oslobodio Momčila Perišića

Žalbeno vijeće Suda u Hagu odbacilo optužbe protiv bivšeg načelnika Generalštaba VJ-a i naredilo da bude oslobođen.

Žalbeno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u sastavu predsjedavajući Theodor Meron, sudija Carmel Agius, sudija Liu Daqun, sutkinja Andresia Vaz i sutkinja Arlette Ramaroson, odbacilo je optužbe protiv bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) Momčila Perišića i naredilo da on odmah bude oslobođen.

Perišiću je Pretresno vijeće nepravomoćno donijelo presudu od 27 godina zatvora zbog zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Theodor Meron je kazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada je utvrdilo da je Perišić davao "konkretnu usmjerenu pomoć" pripadnicima Vojske Republike Srpske (VRS) koji su činili zločine u Srebrenici i Sarajevu.

"Pretresno vijeće je konstatiralo da je VRS bila nezavisna od VJ-a i da su te dvije vojske bile bazirane u dva zasebna geografska područja, a Pretresno vijeće ne upućuje dokaz da je Perišić bio prisutan kada su krivična djela planirana i izvršena", rekao je Meron.

On je dodao da je Vrhovni savjet odbrane (VSO) Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) davao obimnu pomoć VRS-u za "opće ratne napore", a ne za pojedinačne zločine.

Najviši oficir VJ-a

"Perišić je provodio politiku VSO-a. On je bio najviši oficir VJ-a i bio je podređen predsjedniku SRJ-a, a odbrambena politika i prioriteti bili su u nadležnosti VSO-a. Stoga Žalbeno vijeće smatra da nije utvrđeno da je učinio djela konkretno usmjerena ka ohrabrivanju konkretnih zločina", kazao je Meron.

"Perišić je zatražio da se ne granatira Zagreb (...) ali nije dokazano da je on imao efektivnu kontrolu nad srpskim snagama u Krajini", rekao je predsjedavajući sudija.

Odbrana je u oktobru na žalbenom ročištu zatražila poništavanje presude kao neutemeljene, zbog, kako su naveli, brojnih pravnih i činjeničnih grešaka, a tužitelji su tada poručili da je ta presuda primjerena njegovim zločinima.

Odbrana je tada poručila kako smatra da se Perišićevo pružanje pomoći vojsci bosanskih Srba da vodi rat ne može izjednačiti s pomaganjem zločina počinjenih u tom ratu.

Haški sud je u septembru 2011. godine većinom glasova proglasio Perišića krivim i osudio ga na kaznu od 27 godina zatvora za pomoć i podržavanje višegodišnje opsade i terora na civilima u Sarajevu i ubistava nekoliko hiljada Srebreničana, kao i za propuste u kažnjavanju potčinjenih zbog raketiranja Zagreba, ali je oslobođen odgovornosti za zločin istrebljenja u Srebrenici, jer su sudije smatrale da nije mogao predvidjeti razmjere pokolja u Srebrenici u julu 1995. godine.

Većina sudija utvrdila je da su djela generala Perišića značajno pridonijela zločinima koje je počinila vojska bosanskih Srba.

Predao se u martu 2005.

U pogledu raketiranja Zagreba u maju 1995. godine Perišićeva odbrana u žalbi je napisala kako Sud na temelju izvedenih dokaza nije mogao utvrditi da su počinitelji toga zločina bili podređeni Perišiću.

Tužiteljstvo je ocijenilo da je kazna koju je Raspravno vijeće izreklo Perišiću primjerena s obzirom na ključnu ulogu koju je imao u ratnim događajima.

Perišić, koji je iskoristio mogućnost da se obrati Žalbenom vijeću, kazao je da je prvostepenom presudom drastično kažnjen zbog vođenja rata, iako ni rat ni pomaganje drugima u ratu nisu nezakoniti.

Perišić je u pritvor Suda dobrovoljno stigao 7. marta 2005, a do početka suđenja 2. oktobra 2008. godine vrijeme je proveo na privremenoj slobodi.

Perišić će doputovati u petak iz Holandije u Beograd avionom Vlade Srbije.

Momčilo Perišić drugi je visoki zvaničnik Beograda kojeg je ICTY oslobodio odgovornosti za ratne zločine.

Ranije je odgovornosti oslobođen bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović.

Važna presuda za Srbiju

Zamjenik tužioca za ratne zločine Srbije Bruno Vekarić ocijenio je da je Žalbeno vijeće ICTY-ja adekvatno procijenilo činjenično stanje u slučaju generala Momčila Perišića kada je donijelo oslobađajuću presudu.
Prema njegovim rečima, ta presuda je važna za Srbiju i "veoma je važna distanca između VJ-a i VRS-a".
"Po našoj proceni, sudsko veće je adekvatno ocenilo činjenično stanje i mislim da je ova presuda veoma značajna za Srbiju", rekao je Vekarić Tanjugu.
On je dodao da je ta presuda značajna prije svega zbog postupaka koji se vode pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu.
"Sa druge strane, veoma je važno što je upravo kroz ovu presudu utvrđeno da general Perišić nije kršio običaje rata, niti je kršio međunarodne konvencije kao pripadnik VJ-a", kazao je Vekarić.
On je podvukao značaj "te distance VJ-a i Ratka Mladića, odnosno VRS-a, jer na taj način upravo i veće Haškog tribunala opredilo se i prema zločinima koji su se dešavali na teritoriji Bosne i Hercegovine".

Perišić (1944) je završio Vojnu akademiju kopnene vojske, artiljerijski rod, Komandno-štabnu akademiju i Školu nacionalne odbrane, a diplomirao je i psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Na početku rata u Hrvatskoj 1991. godine bio je komandant Artiljerijskog školskog centra u Zadru, a potom je postavljen za komandanta Bilećkog korpusa. Komandovao je i operacijama na području Mostara.

Za komandanta Treće armije, sa sjedištem u Nišu, postavljen je početkom 1993. godine, a u augustu te godine je postao načelnik Generalštaba VJ-a.

Kazna u odsustvu

Krajem 1996. godine Županijski sud u Zadru osudio ga je, u odsustvu, na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovnitva i međunarodnog prava.

Načelnik Generalštaba VJ-a bio je do 24. novembra 1998. godine, kada je, ukazom tadašnjeg predsjednika SRJ-a Slobodana Miloševića, smijenjen i postavljen za savjetnika predsjednika Savezne vlade za pitanja odbrane, što je odbio.

Perišić je 1999. godine bio jedan od osnivača stranke Pokret za demokratsku Srbiju i njegov lider, a za poslanika Veća republika Skupštine SRJ-a, kao kandidat Demokratske opozicije Srbije (DOS), izabran je na parlamentarnim izborima 24. aeptembra 2000. godine, bio je i predsjednik skupštinskog Odbora za bezbednost.

Bio je i poslanik Narodne skupštine Srbije, a potpredsjednik u vladi Zorana Ðinđića bio je od 25. januara 2001. do 19. Marta 2002. godine, kada je podnio ostavku, jer su ga četiri dana ranije vojne vlasti uhapsile zbog sumnje da je špijunirao u korist SAD-a.

Vojni sud u Beogradu odbacio je optužnicu jer se Perišić pozvao na imunitet saveznog poslanika.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.