Haški tribunal: Karadžić počeo završnu riječ

Bivši predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Radovan Karadžić izjavio je u srijedu, na završnoj riječi na suđenju u Haškom tribunalu, da nije kriv za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti za koje je optužen.

Karadžić ima 10 sati na raspolaganju u srijedu i četvrtak da iznese završnu riječ na suđenju u kojem je optužen u 11 tačaka za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Haško tužilaštvo završnu riječ dalo je 29. i 30. septembra, navodeći da je bivši lider bosanskih Srba bio pokretačka sila politike etničkog čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini, da se ponašao kao mafijaš i da je bio lažov.

Tužitelji traže doživotni zatvor

Tužilaštvo je u podnesku zatražilo doživotnu zatvorsku kaznu za Karadžića, a presuda bi mogla biti izrečena krajem 2015. godine.

Tužioci su Karadžića optužili za genocid i u utorak ponovo zatražili doživotnu kaznu.

Oni su kazali da je nakon pada Srebrenice zarobljeno više od 7.000 ljudi, a svi su pogubljeni.

Gotovo 6.000 ljudi predalo se ili su zarobljeni u koloni 13. jula 1995. godine..

Osim toga, stotine ljudi su zarobljene i pogubljene narednih dana, rekli su tužioci.

Tužilaštvo je, na osnovu DNK analize, zaključilo da je od 7.905 prijavljenih nestalih, najmanje 5.850 strijeljano.

Očekuje se da će broj rasti, nakon identifikacije posmrtnih ostataka žrtava u narednim godinama.

Tužilaštvo navodi kako niz dokaza upućuje na to da su pogubljeni civili koji nisu učestvovali u borbama.

Tužioci su Karadžića optužili i za teror u Sarajevu te je priložen niz dokumenata koje su bile Karadžićeve naredbe za vojno djelovanje na Sarajevo.

Uz ostalo, pokazane su i fotografije pijace Markale u Sarajevu 5. februara 1994. godine nakon ispaljene granate, koja je usmrtila 68 i ranila 144 osobe.

Kreator ratnih operacija

Karadžić (69) je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, koji je u sedam općina poprimio razmjere genocida, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika Ujedinjenih naroda (“plavi šljemovi”) 1992-95. godine.

Nakon proglašenja samozvane republike srpskog naroda u Bosni i Hercegovini 9. januara 1992. godine, koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku, Karadžić je postao njen prvi predsjednik.

U aprilu 1992. godine Karadžić i ostali lideri bosanskih Srba odlaze na Pale, a Vlada RS-a počinje 7. maja 1992. godine realizirati svoju odluku o formiranju sopstvenih oružanih snaga preuzimanjem srpskog vojnog kadra bivše Jugoslovenske narodne armije iz Bosne i Hercegovine.

Sve vrijeme rata u Bosni i Hercegovini bio je lider bosanskih Srba i, zajedno s ratnim komandantom Vojske RS-a, generalom Ratkom Mladićem, kome se također sudi pred Haškim tribunalom, kreator ratnih operacija.

Izvor: Al Jazeera i agencije