Hasanbegović: Ne osjećam odgovornost zbog odvojenih komemoracija

Molitve za mrtve izmolit će imam te katolički i pravoslavni svećenik (Al Jazeera)

Dok se u Jasenovcu održava službena komemoracija žrtvama ustaškoga koncentracijskog logora, u spomen na 22. travnja 1945. godine i proboj 600 logoraša, od kojih je preživjelo njih stotinjak, Srpsko narodno vijeće (SNV) u obližnjem selu Mlaka organiziralo je odvojenu komemoraciju jasenovačkim žrtvama.

Tim povodom, u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi služena je liturgija u pomen svim žrtvama Jasenovca.

Na odvojenu komemoraciju u Mlaki stigao je i hrvatski ministar kulture Zlatko Hasanbegović, ali i srpski ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, javio je Al Jazeerin reporter Ivan Vrdoljak.

Hasanbegović je kratko novinarima rekao kako se “došao pokloniti žrtvama i njihovim potomcima, ali i odati poštovanju prema episkopu, mitropolitima i vjernicima.

Potom se Hasanbegović zaputio na službenu komemoracije u Jasenovac gdje je izjavio kako ne osjeća nikakvu osobnu odgovornost zbog toga što se ove godine održavaju tri komemoracije.

Odgovornim smatra one koji bojkotiraju službenu državnu komemoraciju. Na pitanje osjeća li osobnu odgovornost, negativno je odgovorio.

Predsjednik SNV-a i saborski zastupnik srpske manjine u Hrvatskoj Milorad Pupovac prije liturgije nije htio davati izjave.

Spor o broju žrtava

No, u prethodnim izjavama Pupovac je objasnio kako u Jasenovac, na službenu komemoraciju u organizaciji državnog protokola, ne ide jer želi uputiti poruku “očuvanja onoga što su osnovne vrijednosti ne samo antifašizma, nego i stradanja ljudi u Drugom svjetskom ratu iod strane režima koji je bio profašistički”.

Hrvatska i srpska strana spore se već dugo o broju žrtava jasenovačkog logora.

U Beogradu, pozivajući se na rezultate prvih ekshumacija državne komisije tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), a koje je, kako javlja Tanjug, potvrdio i Centar Simon Wiesenthal, u kompleksu jasenovačkih logora je nestalo 500.000 Srba, 80.000 Roma, 32.000 Židova i nekoliko desetaka tisuća antifašista različitih nacionalnosti.

Prema hrvatskim izvorima, do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Židova, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka.

Izvor: Al Jazeera i agencije