Hasanaginica dobija spomenik u Imotskom
Poštovatelji balade Hasanaginica u Imotskoj krajini smatraju da su, osmanskim dokumentima i mletačkim kartama te dokumentima iz fratarskih samostana, dokazali kako je priča zapravo istinita.
Tvrde i da su pronašli tačnu lokaciju zbivanja te porodične tragedije podno Biokova, u Zagvozdu.
Uz to, u Imotskom podižu spomenik baladi Hasanaginici, jer je zabilježena na području Dalmatinske zagore.
Tek nakon mnoštva stranih prijevoda ušla je u ovdašnje književnosti.
Novinar Al Jazeere Ivan Pavković posjetio je mjesto u Zagvozdu na kojemu su, uvjeren je Mijo Milas, bili dvori Hasan-age Arapovića, kao i mjesto smrti Hasanaginice.
Milas desetljećima prikuplja arhivsku dokumentaciju iz Ankare, Istanbula, Dubrovnika, Zadra…
Hasanaginica je, pretpostavlja se, bila Fatima Arapović, rođena Pintorović, a balada je, sudeći prema prikupljenim dokumentima, istinita tragična priča.
Milas živopisno rekonstruira događaje.
Ploče s prijevodima
Tu su ostaci starih građevina, kao i dva bunara.
Mletački nacrti, turski dokumenti, fratarski zapisi iz makarskog samostana o liječenju ranjenog Hasanage – sve se poklapa, objašnjava i više ne sumnja u tačnost priče i lokacije.
“Tu se odvija drama, kad svatovi idu od Klisa, tu se odmaraju. Tu dolazi Hasanaginica, zamoljava svatovskog starješinu da zaustavi konje. Oni zaustavljaju, ona silazi. Pred nju dolaze djeca. I tu ona pada mrtva za svojom djecom. Tu je jedno mjesto koje bi trebali cijeniti i hodočastiti i majke i svi oni koji znaju što znali ljubav majke prema svojoj djeci”, govori Milas.
Modro jezero drugo je mjesto vezano za priču.
“Uz rub Modrog jezera u Imotskom nalazi se kula Imotskoga kadije, za kojega se Hasanaginica, prema predaji, trebala udati. Ovdje, na ovom mjestu, pretpostavlja se, nalazi se njezin grob te bi se tu trebao podignuti i spomenik čuvenoj baladi”, kazao je Pavković.
Hasanaginicu je prvi zabilježio talijanski putopisac Alberto Fortis i objavio 1774. godine u knjizi Put po Dalmaciji.
Izazvala je iznenađenje u tadašnjim književim krugovima te su je prevodili vrsni književnici.
Uz rub Modrog jezera planira se postaviti 15 ploča s prijevodima Hasanaginice, koje će darovati različite zemlje.
Svaka čast Dalmatincima
“Od onih najpoznatijih prevoditelja, tipa Goethea i Puškina, preko kineskog prijevoda, hebrejskog… Mislimo da bi taj kompleks, zajedno s Modrim jezerom, s utvrdom Topana, činila jedinstveni kompleks u svijetu”, izjavio je Luka Kolovrat iz Turističke zajednice (TZ) Imotskog.
Sarajevski reditelj Sulejman Kupusović Hasanaginicu je pretvorio u operu.
Narodnu baladu iz Dalmatinske zagore o tragediji u muslimanskoj porodici svi smatraju svojom.
Ideju iz Imotskog o spomeniku smatra mudrom.
“Svaka čast Dalmatincima, Imoćanima na toj ideji. Šteta što naši Bosanci, u namjeri da očuvaju islamsku tradiciju, otomansku tradiciju, bosansku tradiciju, nisu to uradili”, kaže Kupusović.
U Imotskom planiraju Hasanaginicu promovirati i u turističku atrakciju, jer je priča, smatraju, ravna veronskoj o Romeu i Juliji.
S mostarskim teatrom nastoje dogovoriti stalno prikazivanje predstave na autentičnim lokacijama te tako i turistički i kulturno uvezati dvije države.
Izvor: Al Jazeera