Oglasi

Hasanaginica dobija spomenik u Imotskom

U Imotskom smatraju kako je poznata balada zapravo istinita, tragična priča.

Poštovatelji balade Hasanaginica u Imotskoj krajini smatraju da su, osmanskim dokumentima i mletačkim kartama te dokumentima iz fratarskih samostana, dokazali kako je priča zapravo istinita.

Tvrde i da su pronašli tačnu lokaciju zbivanja te porodične tragedije podno Biokova, u Zagvozdu.

Uz to, u Imotskom podižu spomenik baladi Hasanaginici, jer je zabilježena na području Dalmatinske zagore.

Tek nakon mnoštva stranih prijevoda ušla je u ovdašnje književnosti.

Novinar Al Jazeere Ivan Pavković posjetio je mjesto u Zagvozdu na kojemu su, uvjeren je Mijo Milas, bili dvori Hasan-age Arapovića, kao i mjesto smrti Hasanaginice.

Milas desetljećima prikuplja arhivsku dokumentaciju iz Ankare, Istanbula, Dubrovnika, Zadra...

Hasanaginica je, pretpostavlja se, bila Fatima Arapović, rođena Pintorović, a balada je, sudeći prema prikupljenim dokumentima, istinita tragična priča.

Milas živopisno rekonstruira događaje.

Ploče s prijevodima

Tu su ostaci starih građevina, kao i dva bunara.

Mletački nacrti, turski dokumenti, fratarski zapisi iz makarskog samostana o liječenju ranjenog Hasanage - sve se poklapa, objašnjava i više ne sumnja u tačnost priče i lokacije.

"Tu se odvija drama, kad svatovi idu od Klisa, tu se odmaraju. Tu dolazi Hasanaginica, zamoljava svatovskog starješinu da zaustavi konje. Oni zaustavljaju, ona silazi. Pred nju dolaze djeca. I tu ona pada mrtva za svojom djecom. Tu je jedno mjesto koje bi trebali cijeniti i hodočastiti i majke i svi oni koji znaju što znali ljubav majke prema svojoj djeci", govori Milas.

Modro jezero drugo je mjesto vezano za priču.

"Uz rub Modrog jezera u Imotskom nalazi se kula Imotskoga kadije, za kojega se Hasanaginica, prema predaji, trebala udati. Ovdje, na ovom mjestu, pretpostavlja se, nalazi se njezin grob te bi se tu trebao podignuti i spomenik čuvenoj baladi", kazao je Pavković.

Hasanaginicu je prvi zabilježio talijanski putopisac Alberto Fortis i objavio 1774. godine u knjizi Put po Dalmaciji.

Izazvala je iznenađenje u tadašnjim književim krugovima te su je prevodili vrsni književnici.

Uz rub Modrog jezera planira se postaviti 15 ploča s prijevodima Hasanaginice, koje će darovati različite zemlje.

Svaka čast Dalmatincima

"Od onih najpoznatijih prevoditelja, tipa Goethea i Puškina, preko kineskog prijevoda, hebrejskog... Mislimo da bi taj kompleks, zajedno s Modrim jezerom, s utvrdom Topana, činila jedinstveni kompleks u svijetu", izjavio je Luka Kolovrat iz Turističke zajednice (TZ) Imotskog.

Sarajevski reditelj Sulejman Kupusović Hasanaginicu je pretvorio u operu.

Narodnu baladu iz Dalmatinske zagore o tragediji u muslimanskoj porodici svi smatraju svojom.

Ideju iz Imotskog o spomeniku smatra mudrom.

"Svaka čast Dalmatincima, Imoćanima na toj ideji. Šteta što naši Bosanci, u namjeri da očuvaju islamsku tradiciju, otomansku tradiciju, bosansku tradiciju, nisu to uradili", kaže Kupusović.

U Imotskom planiraju Hasanaginicu promovirati i u turističku atrakciju, jer je priča, smatraju, ravna veronskoj o Romeu i Juliji.

S mostarskim teatrom nastoje dogovoriti stalno prikazivanje predstave na autentičnim lokacijama te tako i turistički i kulturno uvezati dvije države.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.