Hasan Muratović: Koncesijama do nerealiziranih prihoda i bržeg razvoja

Nema savladavanja krize bez promjene fiskalnog sistema, smanjenja kamatnih stopa i umjerene, kontrolirane inflacije.

Piše: Hasan Muratović

Bosanskohercegovačke vlade su pasivne već pet godina. Propustile su pravovremeno i efikasno reagirati na ekonomsku krizu, zaustavile su  izgradnju  institucija, usporile nužne reforme i skoro zaustavile naš put ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO. Ovo su sada prioritetna područja djelovanja  vlada i parlamenata.

U svim sektorima, odnosno svim ministarstvima, došlo je do gomilanja krupnih problema, na čijem bi rješavanju trebalo primijeniti radikalne, dramatične i efikasne mjere. Krizno upravljanje je drugačije od upravljanja sistetemima koji normalno funkcioniraju i za to su potrebna posebna znanja, metode i vrlo hrabri, odlučni i efikasni ljudi, koji znaju i hoće se prihvatiti kriznog upravljanja.

Tri najveća problema pred vladama su:

-rješavanje problema ekonomske i socijalne krize - ovladavanje krizom i intenziviranje reformi;

-pokretanje razvoja i zapošljavanja;

-intenziviranje aktivnosti na integraciji u EU i NATO.

Za krizno upravljanje su potrebna posebna znanja, metode i vrlo hrabri, odlučni i efikasni ljudi, koji znaju i hoće se prihvatiti kriznog upravljanja.

Prva dva problema i njihovo rješavanje su povezani, ali svaki od njih ima specifične ključne projekte koje treba kreirati i realizirati. Rješavanje ključnih problema ekonomske i socijalne krize zahtijeva od vlada prioritetno angažiranje na sljedećim područjima i poduzimanje sljedećih mjera:
-planiranje i izvršavanje budžeta;

-rješavanje problema nelikvidnosti i zaduženosti u privredi;

-završetak privatizacije;

-zaustavljanje gubitaka i neefikasnosti upravljanja u javnim poduzećima;

-pokretanje uspavane i neaktivne državne administracije i državnih organa i službenika.

Budžet bez zaduživanja

Planiranje i izvršavanje budžeta zahtijeva drugačiji pristup od najavljenog. Prihode budžeta treba planirati i realizirati bez zaduživanja, osim onih dijelova koji bi se usmjerili u razvoj. Potpuno je pogrešno, sa sigurnim teškim posljedicama, planirati prihode za budžet iz prodaje zapisa, novih kredita… Ti prihodi se moraju ostvariti iz promijenjenog fiskalnog sistema, koncesija, dijela prihoda od privatizacije, povećanih akciza na alkohol, duhan i još neke robe...

Vlada mora mijenjati poreze i druge izvore svojih prihoda čim nastupi kriza.

Država i entiteti se ne smiju dalje zaduživati za troškove budžetskih korisnika. Nema savladavanja krize bez promjene fiskalnog sistema, smanjenja kamatnih stopa i umjerene, kontrolirane inflacije. To pravilo mora biti jasno svakoj vladi, posebno kod planiranja i realiziranja budžeta. Vlada mora znati upravljati tim komponentama ekonomije u krizi. Treba gledati kako se te tri komponente koriste kod ostalih država. Vlada mora mijenjati poreze i druge izvore svojih prihoda čim nastupi kriza. Ona mora promijeniti i sve dosadašnje komotne zakone i odluke o pravima  koja se financiraju iz budžeta, posebno onih koje se odnose na razne vidove socijalnih prava radno stvarno sposobnih ljudi.

Značajan dio prihoda može se ostvariti privatizacijom manjinskih udjela u poduzećima i novim privatizacijama. To se može ostvariti vrlo brzo. I dosadašnje odlaganje tih procesa samo je umanjivalo vrijednost poduzeća i iznose koji se iz toga mogu ostvariti. U koncesijama stoje značajni nerealizirani prihodi i šanse razvoja. Nema nikakvog razloga, osim neznanja i nesposonnosti ljudi na odgovornim mjestima, da se to ne realizira brzo i efikasno, a donijelo bi značajne prihode.

Ukinuti nepotrebne troškove

Vlade moraju i dalje smanjivati rashode. Velike su mogućnosti smanjenja troškova smanjenjem broja uposlenih kod najvećeg dijela korisnika. Tu se ne radi o procentu ili dva, nego o desetinama procenata. S tom radikalnom mjerom skoro svi budžetski korisnici će se morati uhvatiti ukošrac kad- tad, bolje ranije. Jedina alternativa ovome je dovođenje njihovih primanja i drugih troškova vezanih za uposlenike na nivo u privredi. To bi mogao biti čin međusobne solidarnosti koji bi smanjio troškove u budžetima  bez otpuštanja.

Sve vlade bi morale analizirati opravdanost velikog broja agencija i drugih državnih i entitetskih institucija i nepotrebne hitno ukinuti, a djeliće njihovih opravdanih poslova prenijeti u ministarstva, integrirati ih… Ovdje se, također, ne radi o simboličnom broju subjekata i troškova, nego o vrlo visokom. Apsolutno je neophodno donijeti restriktivne propise o broju i načinu korištenja vozila, iznajmljenih stanova, (besmislenih) pratilaca i čuvara... Sve ovo čini ogroman iznos nepotrebnih  troškova u budžetima, posebno u doba velike krize. Osim smanjenja troškova ove mjere bi imale i psihološke efekte, koji su vrlo bitni u krizi.

Apsolutno je neophodno donijeti restriktivne propise o broju i načinu korištenja vozila, iznajmljenih stanova, (besmislenih) pratilaca i čuvara...

Nelikvidnost  je jedno od najvažnijih, možda i najvažnije pitanje, koje se mora hitno riješiti. Privredne subjekte koji imaju tržište i uvjete za funkcioniranje treba osposobiti za normalno funkcioniranje i razvoj. Likvidnost se mora unaprijediti tako što će vlade i centralna banka Bosne I Hercegovine, koju treba napraviti, pomoći garancijama da se dobrim i perspektivnim poduzećima reprogramiraju i daju novi krediti za funkcioniranje i razvoj. Istovremeno i hitno treba donijeti novi zakon o izmirivanju obaveza, kojim će se spriječiti novi razvoj nelikvidnosti, kojom loši subjekti uništavaju dobre.

Privatizacija, pretvorba i prodaja poduzeća i druge državne imovine, svega onoga što, zbog nebrige i lošeg upravljanja, propada, veliki je prioritet i mora se brzo i efikasno završiti. To će donijeti značajan dio prihoda za razvoj, zaustaviti špekulativno zadržavanje statusa quo i unaprijediti upravljanje tom imovinom. Hitno treba ukinuti agencije za privatizaciju, osim entitetskih. One samo stvaraju troškove i usporavaju proces.

Javna poduzeća - izvor gubitaka

Javna poduzeća koja stvaraju gubitke i pružaju loše i skupe usluge treba hitno, uz koncepcijsku pomoć nauke i konsultanata, reorganizirati i najveći dio privatizirati. Ona su izvor gubitaka, loših usluga, tehnološkog i organizacijskog zaostajanja, koruipcije… Velki dio javnih poduzeća su najveće zlo naše ekonomije. Vlade moraju imati hitan projekat za njih.

Državnu administraciju treba probuditi, reorganizirati, racionalizirati i aktivirati. Veliki dio te administracije i subjekata nema nikakvih strategija, niti korisnih planova, niti projekata, niti šta korisno radi. Apsolutno je neophodno izvršiti odgovarajuća kadrovska jačanja u menadžmentu tih organizacija, posebno ministarstava i njihovih sektora, i napraviti planove i strategije za svaku organizacionu cjelinu.

Državnu administraciju treba probuditi, reorganizirati, racionalizirati i aktivirati.

Pokretanje razvoja i zapošljavanja bi trebalo prioritetno obuhvatiti sljedeće:

hitno donošenje zakona o centralnoj banci i formiranje prave centralne banke;

pokretanje i intenzivan rad na velikim projektima za koje već postoje obezbijeđena sredstva;

ponudu infrastrukture i zajedničkih ulaganja stranim ulagačima;

aktiviranje svih već raspoloživih i neangažiranih sredstava za projekte za koje su namijenjena a nisu još angažirana.

Prioriteti - EU i NATO

Centralne banke su u svim zemljana jedan od najbitnijih generator razvoja. Mi još uvijek nemamo centralnu banku kakvu imaju sve druge države (imamo samo valutni odbor). Treba je hitno formirati, da preuzme funkcije koje su neophodne za normalno funkcioniranje financijskog sistema i ubrzanje razvoja. U to spadaju: vođenje monetarne politike, racionalno upravljanje deviznim rezervama (potpuno neracionalno leži 6,4 milijardi eura rezervi), kontrola bankarskog sistema, davanje garancija na kredite kojima se može izuzetno brzo generirati novac za razvoj i zapošljavnje desetina hiljada radnika u vrlo kratkom roku, generiranje vrijednosnih papira i oporavak tržišta kapitala, upravljanje primarnom emisijom za svrhe razvoja, jačanje Razvojne banke...

Samo osnivanje centralne banke i njeno efikasno vođenje može riješiti ogroman dio naših problema ubrzanja razvoja i zapošljavanja. To je institucija koja najviše nedostaje ovoj državi a jedna je od tri eksplicitno navedene državne institucije u Daytonskom sporazumu.
Pokretanje i intenzivan rad na velikim projektima danas zavise samo od sposobnosti kadrova odgovornih za te projekte, jer im stoje na raspolaganju ogromna neangažirana sredstva. To su projekti izgradnje proizvodnje i prenosa elektro energije (stotine miliona eura na računima elektroprenosa i elektroprivreda), Koridora 5c i magistralnih puteva (stotine miliona eura odobrenih kredita i sredstava iz taksi), vodoprivrede, neutrošenih sredstava Svjetske banke za projekta razvoja poduzetništva, sredstava na računima profitabilnih javnih poduzeća… Svi projekti i sredstva čekaju samo sposobne ljude i odluke odgovarajućih organa da ih pokrenu.

Samo osnivanje centralne banke i njeno efikasno vođenje može riješiti ogroman dio naših problema ubrzanja razvoja i zapošljavanja.

Što se tiče našeg usporenog puta u NATO i EU, za koje postoje vrlo jasna "pravila puta", iskustvo naših susjeda, obećana i skoro servilna pomoć prijateljskih zemalja, čitava infrastruktura pomoći od EU, ali nema odgovarajućeg vlastitog plana, političkih odluka i ljudkih kapaciteta na odgovarajućim mjestima.  Ako je svakome jasno da je ubrzavanje ova dva projekta od apsolutno najvećeg značaja za našu budućnost, onda ne treba objašnjavati da je to i prvi zadatak vlade i parlamenta na vanjskom planu.

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.