Hartmann u Beogradu: Politika nastavlja srebrenički zločin

Uoči obilježavanja 21. godišnjice genocida u Srebrenici, u Beogradu je održana tribina pod nazivom “Učimo i razgovaramo o Srebrenici” na kojoj je učestvovala i novinarka Florence Hartmann.

Bivša glasnogovornica Haškog tribunala Hartmann rekla je da i nakon 21 godine Srebrenica predstavlja ono što je uvijek predstavljala, “jedan od najvećih zločina u okviru zločinačke politike koje su izvođene u toku rata nakon raspada Jugoslavije”.

“Dvadeset jednu godinu nakon toga, bez obzira što su zločini u bivšoj Jugoslaviji jako puno istraživani, još  smo na mrtvoj tački gdje smo, bez obzira na znanje, u situaciji u kojoj se trebamo obratiti ljudima koji nastavljaju negirati. Zločin je počinjen sa političkim ciljem, protiv određene grupe, naroda, u ovom slučaju protiv Bošnjaka i nastavlja se, nenasilno, ali politikom kojom se žele utvrditi politički ciljevi koji su postignuti nasiljem i ubistvima”, rekla je Hartmann.

Ona je dodala da je potrebno pronaći rješenje i prestati negirati zločin te da su ljudi počeli razumijevati patnje drugih, ali da institucionalno i politički danas ima mnogo više negiranja, nego što je bilo prije deset godina.

‘Političari ništa ne čine za budućnost’

Komentirajući ovogodišnju polemiku političara iz Bosne i Hercegovine i Srbije zbog nepoželjnosti zvaničnika Srbije na obilježavanju 21. godišnjice genocida u Potočarima, Hartmann je kazala da to nije politički skup.

“To nije konferencija na kojoj možete čak da dođete i da kažete da se ne slažete. Ovo je obilježavanje žrtava. Sahranjuju se identificirani tokom godine i to nije mjesto za političare. Oni dođu, puste suzu na pet minuta pred kamerama, ali ništa ne učine za budućnost. Političari previše koriste žrtve za politički obračun. Ono što se desilo u bivšoj Jugoslaviji nije bilo zbog mržnje između ljudi, nego zbog instrumentaliziranih mozgova sa ciljem i to je bilo organizirano”, istakla je ona.

Tribinu u Centru za kulturnu dekontaminaciju je organizirao Fond za humanitarno pravo u Srbiji.

Kako je navela Sandra Orlović iz Fonda za humanitarno pravo, povod tribine jeste i potreba da se u Srbiji stalno razgovara o Srebrenici, ali na primjeren način, dostojan onoga što se zaista dogodilo u julu 1995. godine, s obzirom da u proteklih nekoliko godina u “mainstream” medijima u Srbiji nema prostora za takve razgovore.

“Tim prostorom više dominira jedan manipulativni i relativizirajući narativ o Srebrenici”, dodala je Orlović.

Političke elite ključne

Rekla je da je tribina prilika da sa sagovornicima koji se bave Srebrenicom razgovaraju o različitim relevantnim temama.

“Uglavnom se, pre godišnjica Srebrenice, u Srbiji civilno društvo mobiliše ne bi li odbranilo pravnu kvalifikaciju i naprosto nema ni vremena, ni prostora da se priča o nekim drugim temama. Na primer, večeras ćemo govoriti kako danas žive preživeli genocida, žene pre svega, o ulozi međunarodne zajednice, ali i o tome šta se dešava u srpskom društvu i otkud taj relativizatorski narativ da je tako jak, čini se sve jači nakon presuda u Haškom tribunalu”, kazala je ona.

Orlović je kazala da su za suočavanje sa prošlošću ključne političke elite, koje u svojim rukama imaju instrumente moći, koji mogu da utječu na javnost. Dodala je u proteklih deset godina viđeno puno gestova, koji su dolazili sa srpske strane u vezi sa zločinima u BiH, da je bilo i izvinjenja i da su se mnogi nadali da su ta izvinjenja početak nekog novog odnosa prema Srebrenici i ratu u BiH.

“Ali, uvek i nakon tih gestova, nakon tih izvinjenja, usledilo je nešto razočaravajuće, neki drugi gestovi kojima se relativiziraju i činjenice koje su utvrđene u Srebrenici i ružne poruke koje su potpuno potrle sve što je prethodno urađeno, a najbolji primer je prošlogodišnje protivljenje Srbije usvajanju rezolucije koju je predložila Velika Britanija. To jedno strašno protivljenje, jednoj bezazlenoj rezoluciji, stvorilo je jedan ružan utisak u zajednici žrtava u BiH, kojoj na kraju dolazak [premijera Srbije Aleksandra] Vučića u Potočare nije značio toliko, s obzirom na prethodno ponašanje institucija Srbije”, zaključila je Orlović.

Izvor: Agencije