Haris Čaušević osuđen na 35 godina zatvora
Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine izreklo je u srijedu drugostepenu presudu kojom je Haris Čaušević proglašen krivim za krivično djelo terorizam i osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 35 godina.
Na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, Sud je neosporno utvrdio Čauševićevu odgovornost u vezi s terorističkim napadom na Policijsku stanicu Bugojno 27. juna 2010. godine.
U tom napadu smrtno je stradao policajac Tarik Ljubuškić, teže je ranjena policajka Edina Hindić, dok je pet policijskih službenika – Muamer Karadža, Sanel Hodžić, Sulejman Bešić, Marinko Kolak i Mugdim Škandro – zadobilo lakše povrede.
Prema tužbenim navodima, napad se dogodio u ranim jutarnjim satima 27. juna 2010. godine, kada je okrivljeni, postavljanjem ranije pripremljene improvizirane naprave na stražnji zid zgrade Policijske stanice Bugojno i njenim aktiviranjem, prouzrokovao razornu eksploziju.
Na meti država BiH
Istovremeno, ovaj teroristički čin prouzrokovao znatnu materijalnu štetu, a kako je Sud utvrdio, radi se o šteti od najmanje 189.939 konvertabilnih maraka [oko 97.000 eura] na zgradi Policijske stanice i najmanje od 275.877 KM [oko 140.000 eura] na okolnim objektima i parkiranim vozilima.
Čaušević je okrivljen i osuđen po tački 1. optužnice, dok su optužbe iz tačke 2. optužnoga akta odbijene.
Među ostalim, radi se o optužbama da je Čaušević, zajedno s njemu poznatim osobama, planirao određene radnje kako bi iz pritvora oslobodio prijatelja i istomišljenika Rijada Rustempašića te da je zastupao ideje da u Bosni i Hercegovini treba uspostaviti “šerijatsku državu”.
Kako je u obrazloženju presude pojasnio predsjedavajući Sudskog vijeća, sudija Tihomir Lukes, okrivljeni u fazi istrage nije bio upoznat o činjenicama za koje se sumnjiči u sklopu tačke 2. te tako, prema Zakonu o krivičnom postupku, u vezi s tim nije mogao ni biti optužen.
Precizirao je da nema podizanja optužnice u vezi s određenim okolnostima, ukoliko nije provedena istraga, odnosno ukoliko okrivljeni nije ispitan na te okolnosti.
Po njegovim riječima, terorizam predstavlje negaciju demokratije i ljudskih prava, a u ovom slučaju meta napada bili su država Bosna i Hercegovina i njene institucije, dok je jedan od ciljeva ovog terorističkog akta bilo i prisiljavanje državnih organa vlasti da nešto izvrše, kao i ozbiljno zastrašivanje stanovništva, odnosno destabilizacija temeljnih političkih, ustavnih i društvenih struktura Bosne i Hercegovine.
Sud smatra da počinjeno krivično djelo ima sva obilježja i elemente terorizma, uključujući radnju učinjenja i cilj.
Istovremeno, izrečena je i mjera sigurnosti oduzimanja predmeta od okrivljenog (MES i naoružanje), koji će biti uništeni nakon pravomoćnosti presude.
Okrivljeni nije prisustvovao izricanju presude, a u sudnici su bili njegovi branitelji i zastupnici optužbe.
Prvostepena presuda 45 godina
Sud je prilikom izricanja drugostepene presude uzeo u obzir otežavajuće i olakšavajuće okolnosti, kao i imperativ specijalne i generalne prevencije.
Okrivljeni ostaje u pritvoru do upućivanja na izdržavanje kazne, a u vrijeme izdržavanja kazne bit će uračunato vrijeme koje je okrivljeni Čaušević proveo u pritvoru.
Troškove krivičnog postupka u osuđujućem dijelu snosi okrivljeni, a oštećeni u ovom predmetu upućeni su na parnicu.
Na izrečenu drugostepenu presudu žalba nije dozvoljena.
Novo suđenje u ovom predmetu uslijedilo je nakon ukidanja prvostepene presude od 20. decembra 2013. godine, kojom je Čaušević bio osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju 45 godina.
Izvor: Agencije