Hezbollah podržao Vladu Libana uprkos protestima

Generalni sekretar Crvenog krsta Libana George Kettane, izjavio je kako se u bolnicu javilo 530 osoba, a hospitalizirane su 63 (Anadolija)

Utjecajni lider libanskog Hezbollaha Hassan Nasrllah u subotu je objavio kako ovaj šiitski pokret ne želi ostavku državne Vlade, u vrijeme kada protesti protiv vlasti ulaze u treći dan.

Al Jazeera English podsjeća kako je do protesta došlo u četvrtak protiv novih poreza i od tada su se proširili iz Bejruta u druge gradove, te tako nastali kao težak izazov Vladi koju predvodi premijer Saad Hariri u vrijeme ekonomske krize.

Hariri je okrivio svoje koalicione partnere za neuspjeh Vlade u borbi protiv ekonomskih problema u Libanu.

U subotu je Nasrallah, u TV govoru, pozvao na nove planove rada i „novi duh“, dodavši kako su pozivi na ostavku Vlade „gubitak vremena“ jer će se iste političke grupe boriti oko formiranja nove administracije.

Šiitski lider je dodao kako bi ga bilo koji novi porez nametnut siromašnima natjerao da pozove pristalice da izađu na ulice.

Zahtjevi naroda

Zeina Khodr, novinarka Al Jazeere, iz prijestolnice Bejruta javlja kako su ljudi ljuti nakon govora Nasrallaha jer Hezbollah nije podržao pokret demonstracija.

„Nasrallah je rekao kako ohrabruje Vladu da ne nameće porez, no njegova grupa ne želi ostavku Vlade. To je zato jer je na mnoge načine pružena zakonita zaštita protiv američkih sankcija zbog veza grupe sa Iranom. Pa tako, ako Hariri ode i bude imenovan sunitski premijer koji je saveznik sa Hezbollahom, tada bi Liban mogao biti kažnjen od strane SAD“, navela je ona.

„Tako politički lideri ostaju zajedno, zadržavaju moć, ali i narod ostaje pri svojim zahtjevima.“

U subotu su stotine Libanaca izašle na ulice, na treći dan protesta protiv povećanja poreza i navodne zvanične korupcije nakon što su snage sigurnosti uhapsile veliki broj građana.

Skup je ispred sjedišta Vlade u Bejrutu i mnogi su sa državnim zastavima.

Haririjev rok

Premijer Libana Saad Hariri dao je rok od 72 sata svojim koalicijskom partnerima da pronađu rješenja za ekonomsku krizu ove bliskoistočne države u petak kada su demonstracije protiv mjera štednje po drugi dan postale nasilne.

Protesti su, kako navodi Al Jazeera English, izbili zbog planova Vlade Libana za nove poreze i oni su najozbiljniji izazov Haririjevoj Vladi nacionalnog jedinstva koja je preuzela vlast prije manje od godinu dana.

Hariri, u obraćanju naciji, okrivio je stranke u njegovoj koaliciji da blokiraju reforme libanske ekonomije koja je jako opterećena dugovima.

“Dajem našim partnerima u Vladi jako kratak rok – 72 sata imate da nam pronađete rješenje koje može uvjeriti nas, narod na ulicama i naše međunarodne partnere”, istakao je i opisao ekonomske probleme države kao “bez presedana” i “jako teške”.

Dok je on govorio, demonstranti su i dalje na bejrutskom Trgu mučenika mahali zastavama Libana i pozivali na ostavku političkog vodstva države, uključujući Haririja, predsjednik Michela Aouna, predsjednika Parlamenta Nabiha Berrija i ministra vanjskih poslova Gebrana Bassila.

Deseci uhapšenih, stotine povrijeđenih

Tokom demonstracija u Bejrutu, glavnom gradu Libana, uhapšeno je 70 osoba, a povrijeđeno je više od 50 pripadnika sigurnosnih snaga, prenosi agencija Anadolija.

Nakon premijera, u različitim dijelovima libanske prijestolnice došlo je do protesta i sukoba demonstranata sa sigurnosnim snagama. Iz policije Libana potvrđeno je da su povrijeđena 52 pripadnika sigurnosnih snaga i da je uhapšeno 70 osoba.

Generalni sekretar Crvenog krsta Libana George Kettane, izjavio je kako se u bolnicu javilo 530 osoba, a hospitalizirane su 63.

U Libanu su u četvrtak počeli protesti nakon najava vlasti u toj državi da će uvesti porez u oblasti komunikacije, tačnije na društvenu aplikaciju WhatsApp.

Zbog političkih podjela i vala izbjeglica uzrokovanog krizom u Siriji 2011. godine, ova Liban je suočen sa ozbiljnim ekonomskim problemima. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo finansija Libana u maju ove godine, javni dug zemlje u prvom kvartalu ove godine iznosio je 86,2 milijarde dolara.

Izvor: Al Jazeera i agencije