Hamas na tankoj liniji između mira i rata

Hamas je pokazao da može naškoditi Izraelu (AP)

Više od mjesec dana je prošlo od zadnje značajne razmjene vatre između izraelske vojske i palestinskih frakcija u okupiranom Pojasu Gaze.

Tako je, unatoč nizu značajnih i smrtonosnih rasplamsavanja nasilja, ljeto proteklo bez novog velikog izraelskog napada na teritoriju pod blokadom.

Iako se izraelska vojska odavno oslanja na odvraćanje i zastrašivanje – ideju da će kratki, oštri šokovi neprijateljskim snagama i civilnom stanovništvu osigurati periode “mira”  – događaji ovog ljeta su doveli do pitanja da li su Hamas i druge frakcije u Gazi uspostavili vlastite metode odvraćanja i zastrašivanja.

“Hamas pokušava izbjeći eskalaciju koliko god je to moguće i pružitki priliku rehabilitaciji Pojasa Gaze”, kazao je za Al Jazeeru Basem Naim, član Hamasovog “biroa za međunarodne odnose”.

‘Imamo pravo braniti se’

“Ali, istovremeno, Hamas je pokušavao u više prilika poslati poruku da se imamo pravo braniti, pravo da se odupremo okupaciji i da imamo moralnu dužnost da ne prihvatimo umiranje u tišini.”

Brigade al-Qassam i Brigade al-Quds Islamskog džihada su 29. maja su preuzele zajedničku odgovornost za minobacački napad, za koji su kazali da je odgovor na izraelsku agresiju u prethodnih 48 sati – uključujući ubistva članova obje grupe.

“Nećemo dozvoliti neprijatelju da nametne novu jednačinu koja će uključivati ubistvo naših ljudi besplatno. Jednačina koje ćemo se držati kaže: granatiranje za granatiranje i krv za krv”, navele su grupe.

Pripadnici Brigada al-Qassam, Hamasovog vojnog krila u Gazi

Ponovno su, 20. juna, izraelski napadi bili okidač za osvetnički niz raketnih napada Hamasa, što je, samo po sebi, potaklo dodatne izraelske zračne napade.

U saopćenju Hamasa objavljenog u tom periodu objavljen je “novi pristup bombe za bombu” te su odbačeni izraelski pokušaji “da nametne neke nove jednačine”.

Slična dinamika se ponovila u drugim rundama, uključujući 14. juli, kada je Hamas raketnom paljbom uzvratio na kaznene izraelske zračne napade, te 7. augusta, kada je posljednja – i najozbiljnija – eskalacija počela kada je Izrael ubio dva člana Al-Qassama, u incidentu za koji je kasnije rekao da se radilo o “grešci”.

Prema glasnogovorniku Hamasa iz Gaze Hazimu Qasimu, dok su se “palestinske frakcije složile da ‘Veliki marš za povratak’, koji je počeo 30. marta, treba biti narodni i miran”, Izrael je “oštro napao mirne demonstrante” te dodatno napao “uporišta otpora i borce”.

“Stav Hamasa je bio da su protesti bili mirni i da su trebali ostati mirni, tako da je Hamas odlučio da ne dozvoli da okupacije proteste pretvori u nemirne. Zbog toga je odlučio da svaki vojni napad mora imati vojni odgovor”, kazao je on za Al Jazeeru.

“Unatoč ogromnom jazu u moći između Hamasa i Izraela, Hamas je, zajedno s drugim frakcijama, uspio uspostaviti ovu jednačinu zastrašivanja i odvraćanja.”

Palestinci utvrđuju štetu nakon izraelskih zračnih napada na Gaza City

Ali, da li je ljeto označilo značajan pomak u taktici Hamasa?

Za Tareqa Baconija, palestinskog naučnika i pisca knjige Hamas Contained: The Rise and Pacification of Palestinian Resistance, ovi događaji, ustvari, odražavaju dugo važeću politiku zastrašivanja koju su usvojili Hamas i druge frakcije, koje su “u većini slučajeva odgovorili raketnom paljbom na izraelske napade”.

“Ako je došlo do pomaka u Hamasovoj ‘strategiji otpora’, to je bilo najopipljivije tokom ‘Velikog marša za povratak’ – tokom tog perioda Hamas se suzdržavao, nijedna raketa nije ispaljena tokom zvaničnih šest sedmica protesta, do Dana Nakbe”, kazao je Baconi za Al Jazeeru.

‘Odgovornosti prema narodu’

Naim je” Veliki marš za povratak” – koji nije pokrenuo Hamas, ali koji je privukao njegovu podršku – opisao kao “poruku Izraelcima i međunarodnoj zajednici da, unatoč tome što ima mogućnost uzvratiti na izraelsku agresiju, smo odlučni da iscrpimo sve mirne načine da se čuje naš glas protiv izraelske opsade”.

Govoreći o nizu nasilja nakon Dana Nakbe, Naim je za Al Jazeeru rekao “da su oni bili očito samo poruka, s raketama koje su ispaljene u područja koja se nalaze neposredno pored Pojasa Gaze”, umjesto na velike izraelske gradove koji se nalaze dalje.

“Hamas ima mogućnost naškoditi Izraelu, ali je pokazao veliko suzdržavanje, zasnovano na našoj političkoj odgovornosti prema našem narodu”, dodao je Naim.

Izraelski vojnici su ispaljivali suzavac na palestinske demonstrante u junu

Izraelski sigurnosni zvaničnici i analitičari priznali su da je Hamas postupao s “oprezom” tokom ljetnih rundi.

Prema dopisniku Haaretza za odbranu Amosa Harela, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je sklon “indirektno zaključiti dogovor s Hamasom” i postići “stabilan” prekid vatre.

“Niko se još ne zalijeće u rat”, kazao je Harel.

Međutim, slika je složenija od jednostavnog vojnog zastrašivanja i odvraćanja.

I dok su Izrael, “posebno Netanyahuova Vlada, vrlo osjetljivi na gubitke nastale zbog Hamasa”, rekao je Baconi, Izrael također “ima strahovitu korist, jer Hamas vlada Gazom, zbog niza razloga, uključujući demografiju, pravilo zavadi-pa-vladaj, stabilizaciju obalske enklave kao autonomne regije i suzbijanja ideologije otpora”.

Zbog toga “izraelski zvaničnici moraju hodati tankom linijom između odvraćanja i poražavanja Hamasa”.

Hamas, također, uzima u obzir i druge razloge osim osnovnog odvraćanja.

Loši odnosi između Fataha i Hamasa

Prema Adnanu Abu Ameru, političkom analitičaru i dekanu Fakulteta umjetnosti i humanističkih nauka Univerziteta Ummah u Gazi, neki u Brigadama al-Qassam se brinu da će nastavak opsade i neuspjeh napora da se osigura dugotrajno primirje dovesti od protesta protiv Hamasa u Gazi – što je rizik koji bi mogao prisiliti Brigade da “usmjere bijes javnosti protiv Izraela”.

Stvari dodatno kompliciraju aktuelni loši odnosi između palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa i Fataha, s jedne, te Hamasa, s druge strane.

Nedavni izvještaji sugeriraju da su se napori za osiguravanje primirja između Hamasa i Izraela te okončanje blokade Gaze pomjerili sa mrtve tačke zbog traženja načina kako da se riješi gorka nacionalna podjela, koja se nastavlja odvijati po ustaljenom režimu putem optužbi i hapšenja.

“Mislim da pokreti otpora ovdje, u Gazi, pokušavaju naći balans između stvaranja odvraćanja i traženja rješenja, ili izlaza iz katastrofalne situacije”, rekao je Hamasov Naim.

“Glavna ideja sada je da mi imamo mogućnost braniti se, ali istovremeno vidimo da je naša moralna i politička odgovornost da pružimo priliku svakom političkom naporu Ujedinjenih naroda, Egipćana, Evropljana, bilo koga – kako bi poboljšali strašnu situaciju na terenu.”

Palestinci u Ramallahu su pozvali Palestinsku samoupravu da ukine sankcije Gazi

Baconi je, iako priznaje želju Hamasa za postizanjem dugotrajnog prekida vatre i olakšavanja blokade, pesimističan da će u skorije vrijeme doći do velikog političkog napretka.

“Mislim da dok god se nešto fundamentalno ne promijeni na terenu, poslije Abbasa, trenutna situacija će se vjerovatno nastaviti, uz predvidljive eskalacije”, kazao je on za Al Jazeeru.

Takve eskalacije nose inherentne rizike.

“Hamas je htio iskoristiti skorašnje vojne eskalacije kako bi izvršio pritisak na Izrael, Egipat i UN da odgovore na njegov zahtjev za mirom, a posebno za okončanje opsade. Ali, istovremeno, Hamas ne želi otvoreni sukob”, rekao je Abu Amer.

“Međutim, niko ne može garantirati da će ove runde ostati samo ograničene eskalacije i put je ispunjen opasnošću.”

Izvor: Al Jazeera