Oglasi

Hamas i Iran, novo savezništvo kao odgovor na izazove

Palestinski pokret je obnovio staro savezništvo i odnose s Islamskom Republikom, s ciljem priprema za ulazak u novu fazu.
Komunikacija između dvije strane nikada nije prekinuta u potpunostiAl Jazeera

Piše: Momin Bseiso

Nedavna posjeta Hamasovih vođa Iranu predstavlja kvalitativne pomake koji imaju stratešku dimenziju te se očekuje da će ostaviti traga u narednoj fazi.

Može se reći da je Hamas obnovio svoje staro savezništvo i odnose s Iranom, koji su narušeni zbog krize u Siriji, s ciljem priprema za ulazak u novu fazu, u kojoj bi se zatvorile stranice iz prošlosti i uspostavili jači i otvoreniji odnosi između dvije strane.

Nije nikakva tajna da je iranska osjetljivost na pojedine vođe Hamasa, zbog napetosti koja postoji između njih i sirijskog režima, u velikoj mjeri doprinijela opstruiranju napora da se stvari vrate u normalan tok između dvije strane.

Iran je donedavno bio u potpunosti uvjeren da je lopta na strani Hamasa i da je pokret u stanju prekinuti napetost u odnosima, i to tako da vrh rukovodeće piramide Hamasa obavi zvaničnu posjetu Teheranu. Iran je, isto tako, bio svjestan da je ta želja teško ostvariva i da Hamas nije spreman ponuditi nikakvo implicitno izvinjenje zbog svojih stavova o sirijskoj krizi.

Izlazak iz Sirije i narušavanje bliskog savezništva

No, posljednji razvoj dešavanja koji je doveo do Hamasovog otvaranja prema Egiptu, nakon što je izabrano novo rukovodstvo pokreta te saglasnost da se provede interni sporazum o palestinskom pomirenju, što je označilo važne promjene na palestinskoj i regionalnoj sceni, navelo je Iran da s više entuzijazma i žurnije pristupi ponovnom uspostavljanju savezničkih odnosa s Hamasom.

U proteklim godinama, koje su uslijedile nakon Hamasovog izlaska iz Sirije i narušavanja bliskog savezništva s Iranom, komunikacija između ove dvije strane nije prekinuta u potpunosti. Odnosi između Irana i Hamasa traju i dalje, ali znatno slabijeg intenziteta, zahvaljući posvećenosti brigade Izz al-Din al-Qassam, Hamasovog vojnog ogranka, relacijama s Iranom, kao i brojnih vođa ovog pokreta u zemlji i inostranstvu.

Ipak, to nije ispunjavalo iranske ambicije, dok je kod jednog broja utjecajnih Hamasovih vođa u inostranstvu vladala zabrinutost zbog čega nisu žurili obnoviti svoje relacije s Iranom i vratiti ih u nekadašnje zlatno doba, za što je odgovorno više razloga - kako na unutrašnjem, tako i na vanjskom planu.

Prema tome, u odnosima između Hamasa i Irana ne dolazi do bilo kakvih pomaka, bez obzira što su pojedine vođe Hamasa u zemlji i inostranstvu otvoreno izražavali želju za normalizacijom odnosa s ovom državom. Međutim, kada je novo rukovodstvo Hamasa došlo do izražaja na sceni i po pitanju donošenja odluka, približavanje Iranu se počinje činiti kao nešto neminovno.

Dakle, i jedna i druga strana sada imaju interes da rade na jačanju i unapređivanju svojih uzajamnih odnosa u okviru zajedničke vizije za izgradnju snažnog i čvrstog saveza sposobnog za suočavanje s izazovima.

Značajne strateške koristi

U vrijeme kada se iranski politički ciljevi, vezano za obnavljanje saveza i učvršćivanje odnosa s Hamasom, čine kao vrlo jasni, ovaj pokret pak računa na ostvarivanje značajnih političkih, finansijskih i vojnih dobiti, i to na slijedeći način:

- Politička korist: svi se slažu kako je Hamas proteklih godina prolazio kroz političku krizu u svakom smislu te riječi; ostaje bez vladavine Muslimanske braće u Egiptu, koja je za njega predstavljala važnu stratešku pobjedu, na temelju čega je gradio brojne ambicije i računice u pogledu različitih pitanja.

Međutim, zbacivanjem Muslimanske braće sa vlasti te svega što je uslijedilo nakon toga, poput čvršćeg stezanja obruča oko Gaze zbog iskazivanja političke lojalnosti Muslimanskoj braći koju je Hamas pokazao na početku krize, zadat je udarac Hamasovoj strategiji, pobrkani su politički planovi ovog pokreta, a njegova vladavina u Pojasu Gaze zapada u velike probleme.  

Hamas je u izvjesnoj mjeri uspio prevazići krizu izazvanu padom vladavine Muslimanske braće kroz jačanje svojih političkih odnosa s Katarom i Turskom te aktiviranjem mehanizama naplate poreza unutar Pojasa Gaze, kako bi se izbjegle posljedice institucionalnog raspada njegove vladajuće strukture, s obzirom na ozbiljno pogoršanje ekonomske situacije zbog okrutnosti blokade.

Međutim, tursko-izraeleski dogovor, okretanje Turske njenim unutrašnjim prioritetima i nacionalnim interesima te izbijanje zaljevske krize, koja je stavila Hamas u centar političkih prepucavanja zbog njegovog posebnog odnosa s Katarom, rezultirali su time da pokret ostane bez političke podrške. To je primoralo Hamas da redefinira svoje opcije i političku orijentaciju srazmjerno ozbiljnosti ove faze i njenih ogromnih izazova.

Uzavrela politička retorika

Hamas poduzima prvi korak i okreće se prema Egiptu, kako bi ublažio blokadu i smanjio, koliko je god to moguće, patnje stanovnika u Pojasu Gaze, koji žive u katastrofalnoj situaciji, odazivajući se u potpunosti na egipatske napore da se ostvari jedinstvo i pomirenje s pokretom Fatah.

S druge strane, Hamas je shvatio da njegove odnose s Egiptom determiniraju ograničeni i poznati interesni razlozi te da se najviše radi o potrebi za političkom podrškom kojom bi ovaj pokret nadoknadio izgubljene saveze kao rezultat posljednjih previranja u odnosima među arapskim državama, zbog čega se žurno okreće u pravcu Irana.

Teheran se jednakom brzinom usmjerava prema Hamasu kako bi povratio političku ravnotežu i pokazao se još jačim i čvršćim naspram signala i uzavrele političke retorike koja govori o "dogovoru stoljeća" i zadire u suštinu prava i neupitnosti palestinske domovine.

- Finansijska korist: Nakon izlaska Hamasa iz Sirije te nezapamćenog slabljenja veza s Iranom, pokret se našao u teškoj finansijskoj krizi. Ta kriza je ostavila negativne posljedice na različite vitalne sektore kojima upravlja ovaj pokret i njegovu upravljačku strukturu.

Hamas se finansijski oporavlja nekoliko godina prije početka sirijske krize, čime je ojačao poluge svoje vlasti u Gazi i posvetio pažnju razvoju vojne strukture. Međutim, odluka Hamasa da napusti Siriju rezultira prekidom iranske finansijske podrške, što je pokret dovelo pred ozbiljne finansijske izazove i primoralo ga da potraži nove izvore finansiranja. Jedinu alternativu u tom periodu pronalazi u aktiviranju naplate poreza na egipatsku robu i derivate prokrijumčarene kroz tunele koji povezuju Gazu s Egiptom.

Otvorena vrata za vojnu podršku

Sa zatvaranjem tunela pred kraj vladavine Muhammeda Mursija i početkom ere Abdela Fataha al-Sisija, Hamas je praktično satjeran u ćorsokak. Izvori finansija su postali oskudni i oslanjali su se mahom na novac od poreza, pored sredstava koja su s velikim poteškoćama i s vremena na vrijeme krijumčarena kroz neke od rijetkih tunela koji su preostali.

Kako je vrijeme odmicalo, finansijska sredstva su postajala sve slabija, a negativne posljedice i refleksije koje su ugrozile vitalne aktivnosti Hamasa dodatno su se produbile, što je doseglo nezapamćene razmjere u zadnja dva mjeseca.

Hamas danas ponovo pronalazi svoju priliku za ulazak na iranski teren i obnavljanje instrumenta široke finansijske podrške koju je dobijao prije izbijanja sirijske krize, kako bi ponovo aktivirao svoje prisustvo, svoju unutrašnju strukturu i različite vitalne sektore.

- Vojna korist: Hamas je vrlo često otvoreno govorio o veličini iranske vojne pomoći koju je dobijao u periodu prije izlaska iz Sirije. Nije propuštao priliku da pohvali doprinos Irana u snabdijevanju pokreta naprednom raketnom tehnologijom, koja mu je pružila mogućnost da izvede napade na unutrašnjost Izraela.

Hamas je, također, upućivao pohvale Iranu zbog pružanja vojne obuke pripadnicima ovog pokreta te osiguravanja vojne ekspertize, što je imalo evidentan i opipljiv utjecaj u tri rata koja je Izrael poveo protiv Pojasa Gaze u proteklim godinama.

Zbog svega navedenog, može se reći da su sada otvorena vrata za nastavak iranske vojne podrške Hamasu, a možda čak i za unapređenje njenih oblika i mehanizama u odnosu na raniji period, što će doprinijeti jačanju vojnih kapaciteta pokreta. Hamas će ovom pitanju posvetiti veliku pažnju u narednom periodu.

Proces pomirenja i okončanja podjela

Još je rano govoriti o neposrednim refleksijama i značajnim reakcijama na unutrašnjem i vanjskom planu kada se radi o suštinskoj promjeni u relacijama između Hamasa i Irana. Sedmice koje dolaze jasnije će pokazati horizonte do kojih je dosegnulo savezništvo dvije strane, a na temelju toga će se graditi stavovi relevantni za lokalni, regionalni i međunarodni okvir.

Na lokalnom nivou, palestinske vlasti i pokret Fatah osjećaju veliku uznemirenost zbog razvoja odnosa između Hamasa i Irana. Nesumnjivo je da su svjesni toga kako savezništvo ove dvije strane daje Hamasu političku snagu koja će učiniti pokret još odlučnijim da radi na projektu otpora i udaljavanja od vizije palestinskih vlasti i Fataha, koja se temelji na pregovorima i mirovnom pristupu.

Palestinske vlasti prikrivaju nezadovoljstvo prema ovom savezništvu, koje je suprotstavljeno njihovom općem usmjerenju, a to je privrženost procesu pomirenja i okončanju podjela. Međutim, ovim pitanjem će se morati pozabaviti u budućnosti i neće imati drugog izbora nego otvoreno pojasniti koliko je ovo savezništvo opasno i rizično, barem u njihovoj percepciji, po domovinski projekat, uzimajući u obzir da polaze od toga da se Palestinci i palestinske frakcije trebaju udaljiti od politike koju vode centri moći i posvetiti se samostalnom odlučivanju o vlastitoj domovini.

Regionalno posmatrano, čini se da je Egipat zabrinut zbog ponovnog uspostavljanja starog savezništva između Irana i Hamasa, budući da to vodi u pravcu promjena kada je riječ o trenutnom balansu snaga. Egipat tačno zna koje su granice široke vojne podrške koju će Hamas dobiti od Irana u budućnosti.

Kairo je, također, svjestan da se radi i o novom pravcu Hamasovog rukovodstva u Gazi, koje će pokušati redefinirati palestinski nacionalni projekat na temeljima pokreta za slobodu, nakon što se riješio okova vlasti i svih tereta koje učešće u vlasti nosi sa sobom. To se suprostavlja zvaničnom egipatskom stavu, koji je usklađen s američkim naporima za rješavanje palestinskog pitanja, shodno "dogovoru stoljeća", koji se priprema na blagoj vatri i čiji će se obrisi i detalji početi polako pokazivati u slijedećem periodu.

Egipat trenutno zatvara

Međutim, Egipat trenutno zatvara oči pred ovim savezom i daje prioritet okončanju procesa palestinskog pomirenja, ne dozvoljavajući da bilo šta naruši ili uspori njegov tok.

Što se tiče Izraela, čini se da je veoma uznemiren zbog ponovnog zagrijavanja odnosa između ove dvije strane, stoga neće štedjeti napore da podstakne međunarodnu zajednicu da se usprotivi snažnom povratku Hamasa na scenu. Izrael sa sigurnošću zna da će se osjetiti posljedice ove veze, stoga očekuje brojne probleme u narednom periodu.

Uprkos stavu međunarodne zajednice, prije svih Sjedinjenih Američkih Država, da se čeka i posmatra u kom pravcu će se razvijati ova otvorenost između dvije strane, moguće je očekivati promjene u tom stavu u narednom periodu, sa čega bi se moglo preći na fazu pritiska i prijetnji. Moglo bi doći i do nametanja ograničenja i sankcija kako bi se suzbile refleksije ovog savezništva na polju palestinsko-izraelskog sukoba.

U konačnici, Hamas, koji je izgubio bitan poticaj od svog iranskog saveznika u prošlim godinama, danas pokazuje izraziti entuzijazam da maksimalno iskoristi vezu s Iranom kako bi popravio svoju situaciju nakon godina posrnuća na unutrašnjem palestinskom nivou i palestinskom nacionalnom projektu općenito.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.