Hamas dobija bitku protiv Izraela u Evropi

Piše: Adnan Abu Amer

Bez ikakve najave, Vrhovni sud Evropske unije je nedavno donio odluku s pravom na žalbu, na osnovu koje se ime Islamskog pokreta otpora (Hamas) uklanja sa liste evropskih terorističkih organizacija. 

Odmah potom su uslijedile reakcije podrške i osude ove evropske odluke. Mnogi su to shvatili kao očekivan rezultat na palestinskom unutrašnjem i evropskom vanjskom nivou, međutim cijela stvar zahtjeva kraći osvrt sa detaljnim informacijama o prirodi ove odluke i njenim razlozima.

Kvalitet informacija

Evropska zajednica uvrstila je pokret Hamas na spisak terorističkih organizacija 2003. godine, nakon napada na izraelske ciljeve za vrijeme Druge Intifade pokrenute 2000. godine, posebno nakon izvođenja šehidskih akcija, koje su koštale Izrael na stotine života i hiljade ranjenih. U istom tom periodu svijetom je vladala „fobija“ od terorizma poslije događaja 11. septembra 2001. i rata u Iraku 2003. godine.

Evropski sud koji je donosilac ove odluke – sa sjedištem u Luksemburgu – kao drugi najviši sud u evropskom bloku, zbog proceduralnih razloga poništava odluku na ograničenja Unije na osnovu kojih je zadržala Hamas na listi evropskih terorističkih organizacija. Međutim, ostavlja Hamas i dalje na toj listi u periodu od tri mjeseca nakon čega će se donijeti konačna odluka o apelaciji, uključujući i aktivna ograničenja na odluke koje su prethodno poništene, kao što su zamrzavanje imovine.

Informacije su potvrdile da je brisanje pokreta Hamasa sa evropske terorističke liste pravno obavezujuće, a razlog za to je činjenica da je presudu donesena od strane sudske instance Evropske unije u čijoj je nadležnosti donošenje presuda u ovim slučajevima. Presude se smatraju obavezujućim za članice Evropske unije. Čini se da Evropska unija neće olahko poništiti ovu odluku nakon dva mjeseca od prosljeđivanja nadležnim organima, s obzirom na komplicirane uvjete koje sadrži, a ne odnose na Hamas.  

Ova odluka dokazuje da su zakonske procedure za stavljanje Hamasa na terorističku listu bile nepotpune, te da sadrže pravni nedostatak neprihvatljiv za Sud, kao i da oslanjanje na američku terorističku listu nije dovoljan dokaz za sudove u Evropi zbog inkompatibilnosti američkih standarda sa evropskim.

Također, zakon daje svim stranama rok od dva mjeseca nakon objavljivanja odluke za podnošenje apelacije pred Vrhovnim sudom pravde u Evropi, bilo na žalbu ili prigovor, a to znači da Vijeće Evropske unije i Europska komisija u Briselu ima mogućnost žalbe.

Pravni tim Hamasa dokazao je da na evropskim sudovima koji razmatraju pitanja terorizma nema transparentnosti i odgovarajućih procedura koje bi optuženom osigurale pravo na odbranu i uklanjanje svoga imena, što je i sam Sud naveo u svojoj odluci istakavši da se Evropska unija prilikom uvrštavanja Hamasa na terorističku listu oslanjala na medijske izvještaje, a ne na analitičke studije.

Ova evropska priznanja predstavljaju moralni skandal Evropske unije jer su se -shodno pravnim osnovama – za donošenje odluke o stavljanju Hamasa na terorističku listu slijedile procedure zasnovane na netačnim informacijama, čiji su izvor mediji i internet. To jasno pokazuje kako je prethodna odluka nastala kao posljedica lažnih i nepotvrđenih informacija, te da se prilikom njenog donošenja oslanjalo jedino na medije koji su protiv Hamasa.      

S obzirom da je sudska odluka donešena na nevažećim osnovama, i nije se temeljila na odgovarajućoj proceduri, sve što se na njoj zasniva biva također ništavno, budući da se u tome nisu slijedile procedure Evropskoga vijeća predviđene za uvrštavanje određenih organizacija, institucija i pojedinaca. Dakle, uz punovažnost odluke Vrhovnoga suda Hamas automatski, sa oba svoja ogranka, političkim i vojnim, kao i sve vezane organizacije, ili one nastale iz Hamasa, više nije uvršten na spisak terorističkih organizacija.

Politički marketing

Hamas je, s druge strane, pozdravio ovu evropsku odluku te smatra kako je to korak u pravom smjeru, kao i ispravak prethodne greške, budući da se ranije stavljanje Hamasa na terorističku listu nije temeljilo na objektivnim činjenicama. To je bilo očigledno kršenje međunarodnog prava i suprotstavljalo se pravu naroda na odbranu od okupacije. Pozvali su lidere i vlade evropskih zemalja na priznavanje i saradnju sa odlukom Suda, te da poduzmu neophodne mjere za hrabru političku odluku kojom bi se Hamas uklonio sa terorističke liste.       

Hamas je ohrabren dodatnim korakom, nakon što je uvidio da ova odluka otvara novo poglavlje u njihovim odnosima sa državama Evropske unije, uprkos činjenici da se većina ovih država sastaje sa predstavnicima Hamasa tajno i javno. Međutim, ova odluka će dodatno potaknuti ove države da prime lidere Pokreta u svojim državama i započnu dijalog, što znači pobjedu palestinskog slučaja.

Hamasu je data nada od strane svih međunarodnih sila – uključujući i SAD – da preuzme inicijativu u popravljanju grešaka iz prošlosti koje su nastale kao rezultat izraelskog pritiska, koje nemaju nikakve veze sa istinom, s obzirom da je pokret Hamas, od svoga osnivanja prije 27 godina, ograničavao svoje djelovanje unutar palestinske teritorije protiv izraelskog okupatora, što je prirodno pravo ovog pokreta i svake države pod stranom okupacijom. Ovo u potpunosti korespondira sa vjerskim i međunarodnim zakonom, kao što je slučaj sa drugim državama na istoku i zapadu koje su se suprotstavljale okupatoru.

Hamas osjeća da je na početku novoga puta, a ne na kraju, te da će vidjeti korist ove odluke u međunarodnim krugovima, posebno u institucijama UN-a, kao djelu međunarodnog kvarteta. Navedeno iziskuje od Hamasa potvrdu identiteta kao pokreta nacionalnog oslobođenja Palestine.

Sa svoje strane, druge palestinske organizacije su priželjkivale da evropska odluka bude pomoćni faktor na unutrašnjem palestinskom frontu kako bi se okončala podjela, i kako bi se krenulo koracima povratka unutrašnjeg jedinstva, što bi ojačalo položaj Palestinaca u borbi protiv okupatora i širenja doseljeničkih naselja, počevši od prihvatanja da je Hamas jedan od elemenata pokreta palestinskog nacionalnog oslobođenja. Ove snage pozvale su na aktiviranje evropske odluke, i intenzivnije napredovanje ka priznavanju legitimnih nacionalnih prava palestinskog naroda u cjelosti koja su neotuđiva.

U isto vrijeme, uprkos buke oko pozdravljanja evropske odluke, Hamas je veoma oprezan i poziva da se malo pričeka u tretiranju iste. Razlog su bojazni da to ne utiče na radikalne promjene u saradnji Evrope i pokreta, kao i činjenica da je odluka došla u vrijeme oživljavanja sjećanja na 27-u godišnjicu od osnivanja Hamasa i njihovog poziva na oružani otpor, posebno u kontekstu ravnoteže omjera snaga i regionalnoj podršci.   

Pozivi na oprez, koji dolaze iz Hamasovih krugova, podsjećaju da Hamas ima direktnu i indirektnu komunikaciju sa evropskim kontinentom. Pojedini politički predstavnici Hamasa u tajnosti  posjećuju neke od prijestolnica evropskih država, uprkos tome što je pokret stavljen na listu terorističkih organizacija, no neki od kanala komunikacije ostali su još uvijek aktivni, što predstavlja narušavanje evropskog pogleda na pokret i otvaranje novih percepcija po pitanju klasificiranja pokreta, koje je uslijedilo kao posljedica cionističkog i američkog pritiska.

Politički cunami

Evropska odluka o Hamasu smatra se šamarom Izraelu i razotkrivanjem kontinuiranih povreda prava palestinskog naroda, s tim da je navedena odluka sa sobom donijela indicije da krugovi koji donose odluke imaju svijest o palestinskom pitanju, te da im je dosta izraelske logike i ponašanja ničim opravdanog. Izrael je izgubio kredibilitet pred svijetom i niko mu više ne vjeruje. 

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, sa svoje strane, napao je države Evropske unije nakon odluke Suda, tvrdeći da se prijateljstvo Evrope i Izraela kosi sa ovom odlukom koju smatra uznemirujućim primjerom onoga što naziva „evropskim licemjerjem“ nakon što je iz Ženeve došao poziv da se otvori istraga protiv Izraela zbog mogućih ratnih zločina.

Izraelski politički krugovi opisuju odluku kao „cunami“ u izraelsko-evropskim odnosima, smatraju je palestinskim uspijehom i zaokretom u sukobu. Osudili su odluku i pozvali evropske države na saradnju u borbu protiv zajedničkog neprijatelja, a to su islamski pokreti. Ovi krugovi priznaju da je Izrael ovih dana izložen napadu bez presedna u svom intenzitetu i čini se da je trenutno izraelska diplomatija nemoćna suprotstaviti se ovom dramatičnom napadu međunarodne politike.

Izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Lieberman nije pronašao bolji odgovor na evropsku odluku od „simfonije“ sadržaja „nema razlike između Hamasa, ISILA i Al-Qaide“ smatrajući da su ovo slične organizacije zajedničke ideološke pozadine. Međutim, izraelski diplomatski krugovi se pribojavaju da je odluka, opisana kao „nagrada“, samo uvod za teže i opasnije odluke kojim će se jačati neprijateljske organizacije Izraela. Pozvali su na hitnu promjenu odluke i ponovno stavljanje Hamasa na listu terorističkih organizacija.  

Izrael se nije zadovoljio osuđujućim medijskim izjavama evropske odluke, već su se najviši zvaničnici izraelskog ministarstva vanjskih poslova susreli sa ambasadorima članica Evropske unije u Tel Avivu kada su im prenijeli veliko razočarenje odlukom Suda i zatražili od Unije hitne korake kako bi se Hamas iznova našao na listi terora. 

Jasno je da izraelski stav prema evropskoj odluci o Hamasu predstavlja grudvu snijega koja postaje znatno veća sa priznanjem Palestine od strane Evropskog parlamenta. Ove odluke reflektiraju evropsko razočarenje zbog propadanja mirovnog procesa između Izraela i Palestinaca i izraelsko su priznanje da se njihov međunarodni ugled ozbiljno narušio zbog onoga što najveći broj Izraelaca smatra „nespretnom politikom“ vlade premijera Netanyahua.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera