Hahn u Podgorici: Bojkot parlamenta ne priliči kandidatu za EU

Bojkot skupštine nije održiv za državu kandidata za ulazak u Europsku uniju, ocijenio je europski komesar za proširenje Johannes Hahn koji je u posjeti Crnoj Gori.

On se susreo sa crnogorskim premijerom Duškom Markovićem i predstavnicima opozicionih partija koje već mjesec bojkotiraju rad parlamenta osporavajući legitimitet nove vlade.

Opozicija ne priznaje rezultate parlamentarnih izbora 16. oktobra koje smatra neregularnim.

„Mislim da za državu kandidata nije održivo stanje ukoliko opozicija nije u parlamentu. Danas ću se sresti i sa opozicionarima. To je naročito važno za one stranke koje se zalažu za europsku perspektivu“, poručio je Hahn.

„Međunarodna zajednica posmatra državu i dio europskog procesa se oslanja na političku debatu u skupštini. Niko ne očekuje jednoglasne odluke, ali treba se voditi diskusija u parlamentu. Mi ćemo naš stav saopćiti i opozicionarima. Treba iznaći način da se opozicionari vrate u parlament.“

Prazne stolice

Opozicione stolice u Crnogorskoj skupštini prazne su. Novu vladu podržavaju 42 od 81 poslanika, a ostali ne priznaju rezultate izbora jer su, tvrde, neregularni.

Bojkotiraju Skupštinu dok se ne rasvijetli slučaj pokušaja državnog udara na izborni dan, za koji se tereti grupa ruskih i srbijanskih državljana, jer je, smatraju, utjecao na rezultat. Povratak u institucije opozicija uvjetuju ponavljanjem izbora, najkasnije s održavanjem predsjedničkih izbora 2018. godine.

“Ponuda za ponavljanje izbora u razumnom roku je ponuda koja ne uvodi Crnu Goru u dalju krizu, omogućava da se opozicija vrati u parlament i da se dalje dogovara kako će se sprovesti ti izbori, da se dogovaraju o drugim pitanjima koja se tiču bezbjednosno-političkog dijela i pravnog dijela državnog udara”, kaže Ranko Krivokapić iz Socijaldemokratske partije.

Ni protesti nisu isključeni

Čim je preuzeo funkciju, novi crnogorski premijer Marković pozvao je opoziciju u Vladu.

“Ovim sastavom Vlade ne zatvaramo priču o njenom konačnom sastavu i pozvao bih političke predstavnike opozicije i srpskog naroda u Crnoj Gori da pronađu političke razloge, i ne samo političke, nego i nacionalne, da uđu u ovu vladu i ja sam spreman da otvorim prostor za njih”, izjavio je on.

No, opozicija ne želi s Markovićem. Planira formiranje paralelnih institucija – vlade u sjenci i slobodnog parlamenta. Demokratski front kao vid pritiska ne isključuje ni proteste, koje njihove kolege za sada ne podržavaju.

“Sačekaćemo da vidimo kolege iz opozicije šta oni misle, koje imaju ideje, pa onda ćemo kombinovati. Dakle, važno je da smo jedinstveni, da smo zajednički, ali ne postoji nijedan totalitarni režim u svijetu koji je pao a da se nisu podrazumijevale određene forme narodnog nezadovoljstva, protesta, demonstracija”, ističe Nebojša Medojević iz DF-a.

Krivokapić dodaje: “Ne želimo da u presiji ovog stanja i u vrlo uzavrelim odnosima još uvijek dodajemo nove inicijative koje mogu da zaoštre stanje.”

Mora biti kompromis

Bojkot Skupštine, kaže analitičarka Daliborka Uljarević, učinio je opoziciju manje vidljivom i doveo u krizu rad te institucije. Ona je skeptična prema ideji vlade u sjenci, ali smatra da, ako opozicija ostane jedinstvena u zahtjevu za ponavljanjem izbora, mora doći do kompromisa.

“Da li su prijevremeni izbori i kada jedan od kompromisa – ostaje da se vidi, ali nije u interesu dugoročnom same vladajuće strukture da ima onako praznu Skupštinu. I možda upravo prijevremeni izbori, nakon ratifikacije NATO-protokola u svim državama članicama, mogu da budu adekvatno rješenje”, smatra ona.

Uz čelne ljude vlade i parlamenta, poziv da se vrati u Skupštinu crnogorskoj opoziciji uputili su i brojni evropski zvaničnici.

Izvor: Al Jazeera