Hahn: Kina pravi ‘trojanske konje’ od zemalja Zapadnog Balkana

Evropski komesar za proširenju i susjedsku politiku Johannes Hahn upozorio je na ulogu Kine na Zapadnom Balkanu, uz napomenu da bi Peking mogao pretvoriti u “trojanske konje” zemlje koje će jednog dana biti članice EU-a.

“Kineska kombinacija kapitalizma i političke diktature mogla bi da privuče pojedine lidere u regiji na jugoistočnom krilu kontinenta”, rekao je Hahn za portal Politico.

Kako navodi evropski komesar, iako u posljednjih nekoliko godina postoji zabrinutost zbog uloge Rusije na Balkanu, više razloga ima za neprijatnost zbog Kine, koja ima značajna ulaganja u infrastrukturne projekte na tom području.

Na pitanje o mogućnosti da Peking stvori “trojanskog konja”, koristeći finansijsku snagu kako bi stekao političku kontrolu nad zemljama koje teže ka pridruživanju Evropskoj uniji, Hahn je podsjetio da je autoput u Crnoj Gori izgradila i finansirala upravo Kina.

“To je upravo slučaj sa čuvenim autoputem u Crnoj Gori. Ovo je neka vrsta šablona, ili da kažemo poslovnog modela Kineza da ponude više ili manje privlačne pozajmice, a zatim, ukoliko im ne služite, oni to pretvore u kapital”, rekao je Hahn, upozorivši da treba biti svjestan strateškog koncepta Kine i reagirati na adekvatan način.

Politička struktura BiH se mora mijenjati

To će, kazao je Hahn, biti jedan od najvećih izazova za Evropu.

Kaže da se slaže s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom da bi Unija, prije planiranja proširenja, trebalo da se fokusira na reformiranje bloka, ali naglašava da građani zemalja Zapadnog Balkana “imaju pravo da postanu građani EU-a” i da se reforme i pregovori mogu sprovoditi u isto vrijeme.

On ističe da je Unija suočena sa izborom između “izvoza stabilnosti u regiji i uvoza nestabilnosti u blok”.

Hahn je izrazio uvjerenje da bi pregovori sa Albanijom i Makedonijom mogli početi tokom naredne godine, te da je to veoma obiman posao za koji se nada da može biti završen u roku od 14 mjeseci.

S obzirom na to da trenutni planovi Unije ostavljaju BiH i Kosovo bez makar privremenog roka za početak pregovora, Hahn kaže da podijeljena politička struktura BiH, kao rezultat Dejtonskog sporazuma iz 1995., mora da se promijeni, a kao jednu od velikih prepreka za Prištinu navodi odnos sa Beogradom koji, kaže, mora da se riješi.

Hahn je napomenuo i da se vlast Kosova u većoj mjeri oslanja na prihod od carina i da se to mora promijeniti prije nego što bude moguće pridruživanje jedinstvenom tržištu EU-a.

Izvor: Agencije