Oglasi

Hag: Simatović na privremenoj slobodi do 19. januara

Proces Stanišiću i Simatoviću posljednji je u kojem će sudije utvrđivati jesu li bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Simatović (desno) pušten je 8. decembraArhiva

Haški tribunal pustio je na privremenu slobodu bivšeg operativca Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Franka Simatovića Frenkija, kome se sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine.

Kako je danas saopćio taj sud, Simatović će na privremenoj slobodi u Srbiji ostati do 19. januara sljedeće godine.

Iz odluke sudija, s koje je danas skinuta oznaka povjerljivosti, proizlazi da je Simatović pušten iz pritvora u Scheveningenu 8. decembra.

U ponovljenom haškom procesu Simatoviću i prvooptuženom Jovici Stanišiću, bivšem šefu SDB-a Srbije, danas je nastupila pauza zbog Božića i Nove godine.

Suđenje će, kako se očekuje, biti nastavljeno u trećoj sedmici januara.

Stanišić na privremenoj slobodi od juna

Tužioci su danas zatražili da proces Stanišiću i Simatoviću tada bude ubrzan dodavanjem još jednog radnog dana.

Zbog bolesti prvooptuženog Stanišića, suđenje se, od početka u junu do sada, odvijalo tri dana sedmično po tri sata.

Budući da je, po odluci suda, Stanišić na privremenoj slobodi u Srbiji od kraja juna, tužioci zahtijevaju da u januaru broj radnih dana i radnih sati svakog dana bude povećan na četiri.

U podnesku raspravnom vijeću predsjedavajućeg Burtona Halla tužioci ocjenjuju da je dosadašnji raspored rada "neefikasan" i da "nepotrebno produžava proces".

Tužilaštvo tvrdi i da zbog trodnevne radne sedmice "nije u stanju izvoditi svjedoke na način primjeren brzom suđenju".

Tužioci podsjećaju da je i odbrana prvooptuženog Stanišića naznačila da bi se, dok je on na privremenoj slobodi u Srbiji, suđenje moglo odvijati i tokom pune, petodnevne radne sedmice.

Ako drugooptuženi Simatović, koji proces prati u haškoj sudnici, smatra da bi prepreka za produžavanje radne sedmice moglo biti njegovo zdravstveno stanje, raspravno vijeće, kako navode tužioci, trebalo bi naložiti da Simatovića "pregleda nezavisni medicinski ekspert".

Udruženi zločinački poduhvat na čelu s Miloševićem

Sudije bi, predlaže dalje Tužilaštvo, trebale omogućiti Simatoviću da suđenje prati iz pritvora u Scheveningenu ako bi to omogućilo povećavanje broja radnih sati.

Tužioci, međutim, ocjenjuju da "nema objektivne osnove za zaključak da Simatović ne može pratiti povećan radni raspored procesa".

Očekuje se da će sudije odluku o zahtjevu tužilaca donijeti prije nastavka suđenja Stanišiću i Simatoviću.

Raspravno vijeće u istom će roku ponovno razmotriti i hoće li prvooptuženom Stanišiću produžiti boravak na privremenoj slobodi, koji, po važećoj odluci, istječe 18. januara 2018.

Stanišićeva odbrana ranije je zatražila da on u Beogradu ostane do kraja dokaznog postupka.

Od početka ponovljenog suđenja Stanišiću i Simatoviću, 13. juna, tužioci su pred raspravno vijeće, na javnim sjednicama, izveli 20-ak svjedoka, većinom u vezi sa zločinima u Hrvatskoj.

Po optužnici, ta zlodjela počinile su formacije pod kontrolom SDB-a Srbije, odnosno Stanišića i Simatovića, poput Crvenih beretki i Srpske dobrovoljačke garde, koju je vodio Željko Ražnatović Arkan.

Stanišića (67), koji je od 1992. bio šef SDB-a Srbije, i njegovog pomoćnika Simatovića (67) optužnica tereti za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje hrvatskih i bošnjačkih civila tokom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine. U četiri tačke optuženi su za zločine protiv čovječnosti, a po petoj za kršenje zakona i običaja ratovanja.

Zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni su, kako tvrde tužioci, tokom provođenja udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Bošnjaka s velikih dijelova teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine radi ostvarivanja srpske dominacije.

Na čelu zločinačkog udruženja bio je, po mišljenju tužilaca, tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević.

Ponovljeno suđenje

Po nalazima ljekara u Hagu i u Beogradu, Stanišić pati od hronične bolesti organa za varenje i depresije. Bolest prvooptuženog značajno je utjecala na tok i dužinu dugogodišnjeg haškog procesa protiv Stanišića i Simatovića.

Otkad su se u haškom pritvoru prvi put našli 2003, sud je više puta puštao obojicu optuženih na privremenu slobodu.

Prema podacima njegove odbrane, Stanišić je duže od šest godina proveo na privremenoj slobodi, a više od pet godina u pritvoru.

Poslijeprvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009, prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.

Žalbeno vijeće Tribunala usvojilo je 15. decembra 2015. ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.

Proces Stanišiću i Simatoviću posljednji je u kojem će sudije utvrđivati jesu li bivši zvaničnici Srbije krivi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije bio osuđen za ta zlodjela.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.