Guber – voda života za mrtve kapitale

Umjesto banjskog turizma, Srebrenica može pružiti samo svoje prirodne ljepote (Al Jazeera)

Piše: Mladen Obrenović

Umjesto da izvori „Guber vode“ budu i izvorište materijalnog oporavka Srebrenice i Srebreničana, ta ljekovita voda, jedinstvena u svijetu i poznata od davnina kao prirodni lijek za brojne bolesti, jednostavno protječe, a da apsolutno nitko od nje nema koristi – ni financijske, ni zdravstvene.

Osiromašenoj srebreničkoj općini, koja je do rata bila jedna od najbogatijih jedinica lokalne samouprave u tadašnjoj Jugoslaviji, pokretanje priče u vezi s eksploatacijom više desetaka izvora ljekovite vode, banjskog liječenja i zdravstvenog turizma donijelo bi novi život. Nažalost, voda života, koja se nekad koristila, prije svega, za liječenje anemije, nikako da oživi srebreničke mrtve kapitale.

„Ukupan prihod svih firmi koje rade na području srebreničke opštine imaju ukupan prihod koji je manji od 100 miliona maraka godišnje. Istovremeno, svakoga minuta izvori ‘Guber vode’ daju 100 litara vode i ako bi se pokrenula punionica vode, kao što je to bilo prije 50, 100 ili 500 godina, moglo bi se godišnje nakupiti skoro 40 miliona litara vode. Kad bi litar vode prodali za samo tri marke to je 120 miliona maraka godišnje. I to je više nego kompletna sva privreda i njen ukupan prihod za godinu dana“, objašnjava jasnu računicu Ćazim Salimović, savjetnik za gospodarstvo u uredu srebreničkog načelnika.

Sada nude samo zdravu sredinu

Iako u ovom trenutku, po onome što kažu u općinskim vlastima, Srebrenica može ponuditi jedino život u zdravoj sredini, očuvanoj prirodi, tzv. vazdušnoj banji, svi podsjećaju na kapacitete koje je taj bogati kraj imao prije rata. Osim rudnika olova i cinka s velikim primjesama srebra i zlata, tu je i rudnik boksita iz kojeg se sirovina prosljeđuje tvornici glinice u Zvorniku. Pred rat je bio pripremljen i kop za eksploataciju antimona. Jako su bogata područja s raznovrsnim šumama – od četinarskog do listopadnog drveća, te već spomenute desetine izvora ljekovite vode.

„Voda nastaje iz kiše koja pada i prolazi kroz rudna bogatstva i minerale, obogaćuje se tim mineralima i izlazi kao ljekovita voda. Ona postoji otkako postoji svijet, otkako padaju kiše i otkako na ovoj zemlji postoje minerali. Ona će i postojati dok postoji svijet“, ukazuje Ćazim Salimović.

Guber voda sadrži željezo i pije se uz propisanu liječničku terapiju. Pomaže u liječenju niza bolesti, a prije svega anemije, reumatizma, multipla skleroze, ali i poboljšava apetit, pojačava snagu organizma, sprečava gubitak tjelesne težine, iznemoglost i umor, te pomaže kod kroničnih oboljenja kože.

Uz prihod koji bi se ostvario govori i o izravnom zapošljavanju 200-300 radnika, ali i koristi koju bi imala općina kroz ubiranje naknade za koncesiju. Renta iznosi četiri posto, a na 120 milijuna očekivanih maraka prihoda taj bi prihod u općinski proračun iznosio najmanje 4,8 milijuna maraka.

„Sadašnji budžet opštine, onaj koji se izvrši, nešto je viši od šest miliona, pa je jasno da bismo imali veći budžet kroz dodatnih pet miliona maraka. I po 10 posto poreza na svaku platu išlo bi u kasu opštine, što bi se koristilo za povećanje standarda i pokretanje drugih oblika proizvodnje, zapošljavanje ljudi i povratak“, računa Salimović.

Osim toga, planirano je i obnavljanje zdravstvenog turizma, budući da je u prijeratnim godinama Srebrenica ostvarivala i 100.000 noćenja godišnje. Smještajni kapaciteti sigurno bi indirektno povezali i proizvođače hrane, ali i druge uslužne djelatnosti, tako da su izvorišta definitivno „voda života“ mnogima na istoku Bosne.

Slučaj na sudu

Upravo je na problemu koncesije za „Guber vodu“, odnosno izgradnje kapaciteta nove Banje Guber sve i stalo. Nekadašnju banju privatizirala je tvrtka Guber AD, a koncesiju na eksploataciju vode dobila je tvrtka Argentum 09.

„Po prijeratnim odredbama, ako posjeduješ banju i ako posjeduješ rudnik, imaš i eksploataciono pravo na rudu, odnosno na vodu. Međutim, po sadašnjim zakonima moraš sklopiti ugovor o koncesiji na eksploataciju, a nju je na tenderu dobila firma Argentum 09. I sad imate jednu firmu koja je privatizirala objekte i drugu firmu koja je dobila koncesiju, objašnjava savjetnik Salimović kompliciranu situaciju s „mrtvim blagom“ srebreničkoga kraja.

„Firma koja gradi objekte, a nema koncesiju na vodu, nalazi se u situaciji da bez vode svi njeni objekti nemaju nikakvu funkciju. Na drugoj strani, firma koja ima koncesiju na vodu ne može da radi ništa od ove druge firme koja gradi objekte na prostoru gdje su izvori. Te su dvije firme na sudu, a, prema posljednjim informacijama, najesen se očekuje konačna presuda Vrhovnog suda, pa ćemo vidjeti ko će biti u pravu“, dodaje Salimović.

Strahuje i od novih sudskih trakavica koje će uslijediti, te poziva na kompromisno rješenje, kako „stotine miliona koje teku svake godine i nepovratno odlaze ne bi ostale neiskorištene, jer su kupci u Mađarskoj, Italiji i bivšem SSSR-u spremni otkupiti kompletnu količinu svih 40 miliona litara godišnje“.


Ćazim Salimović [Al Jazeera]

„Predlagao sam i jednom i drugom vlasniku firmi koje su u sudskom sporu da, kad dobijemo konačnu i drugu presudu Vrhovnog suda, probamo sve riješiti medijacijom u entitetskoj vladi, kako to blago i dalje ne bi propadalo“, predlaže Salimović.

Cijeli problem načelnik općine Ćamil Duraković stavlja u politički kontekst i za opstrukciju proziva entitetske vlasti u Banjoj Luci.

„Čovjek je došao sa projektom, čist projekt i čista investicija, ali politika u Banjoj Luci i lični odnos Dodika prema tom čovjeku ne da to da se otvori. Srebrenica sve to trpi zbog nekoga ko ni ne zna gdje je Srebrenica. Dodik sad brani neke svoje političke principe, a ja ga pozivam da pomogne Srbima, ne mora ništa Bošnjacima, nego Srbima, da malo i oni odahnu“, ukazuje Duraković.

„Lokalni Srbi nose teret nečega za što su oni možda najmanje odgovorni, za sve što se dešavalo u Srebrenici. Činjenica je da ima ratnih zločinaca ili koji će to biti, ali većinu su zločina radili neki nabrijani tipovi koji su ovdje došli, a ovdašnji Srbi sad to ispaštaju. Pomozimo i Srbima koji ovdje teško žive, ali nema takvih projekata od strane entiteta“, dodaje.

Dug za potopljenu zemlju

Srebrenička općina nakon završenog rata nikako da naplati i naknadu za potopljenu zemlju, nebrojene hektare zemljišta koji se nalaze na općinskom području, a potopljeni su zbog potreba Hidroelektrane Bajina Bašta. Tu je naknadu susjedna Srbija uredno isplaćivala prije rata, ali je sve stalo početkom devedesetih. Procjenjuje se da podrinjskim općinama, a riječ je o Srebrenici, Rogatici i Zvorniku, Srbija za sve ove godine duguje blizu 100 milijuna maraka. Od toga trećina pripada Srebrenici.

„Samo da imamo pet miliona maraka nepovratnih sredstava mogli bismo otvoriti 1.000 radnih mjesta u opštini. Tada ovdje ne bi bio više nijedan nezaposlen“, računa Ćazim Salimović.

Zdravi potencijali

Na području srebreničke općine nekoliko je poduzeća, pa uz rudnike olova, cinka i boksita djeluje i Zeleni Jadar (tvrtka koja se bavi eksploatacijom šume), a svoje pogone imaju i Cimos, Prevent, Alma Ras, Klas…

Procjenjuje se da posao ima najmanje 2.000 zaposlenih, pri čemu je njih 700-800 s područja susjednih općina. Istovremeno, na Zavodu za zapošljavanje formalno se vodi 1.750 nezaposlenih, te općinske vlasti jasno ukazuju na to koliko bi im značilo pokretanje kapaciteta za eksploataciju „Guber vode“, ali i banjskog lječilišta.

„Opština ima u planu da kupi Zeleni Jadar, kao drvoprerađivački kompleks u kojem je prije rata radilo 2.500 radnika i gdje se, osim eksploatacije i pošumljavanja, prerađivalo drvo sve do finalnog proizvoda, namještaja koji se izvozio i u Holandiju, pa i u SAD. Danas sve okolne opštine imaju preradu drveta na bazi sirovine iz srebreničke opštine. Hoćemo to sad da kupimo, nabavimo opremu i zaposlimo 100-ak radnika. Osim toga, Prevent planira otvoriti još 20-ak radnih mjesta, Alma Ras, također, a u pregovorima smo i sa Bekto Precisom o otvaranju pogona za 20-30 radnika“, najavljuje Salimović.

Ipak, sve nade u srebreničkoj općini polažu u „Guber vodu“ i vjeruju da bi, ako sve bude idealno i „gordijski čvor“ se razmrsi, već iduće godine sve moglo biti pokrenuto. Tim poslom, vjeruju, neće biti popravljena samo krvna slika pacijenata, nego i Srebrenice.

Izvor: Al Jazeera