Guardian: Dokazi o uništavanju džamija širom Kine

U ime suzbijanja vjerskog ekstremizma, Kina provodi intenzivnu državnu kampanju nadzora i kontrole muslimanskih manjina (Reuters)

Istraživanje britanskog Guardiana i istraživačkog portala Bellingcat utvrdilo je kako je od 2016. godine djelimično ili potpuno uništeno više desetaka muslimanskih vjerskih objekata i lokacija u Kini.

List navodi kako je obično u ovo doba godine ivica pustinje Taklamakan na dalekom zapadu Kine puna ljudi. Decenijama, svakog proljeća hiljade ujgurskih muslimana dolazilo je u svetilište Imama Asima, grupu građevina i ograda napravljenih oko male blatne grobnice gdje je, prema vjerovanju, ukopan sveti ratnik iz osmog stoljeća.

Hodočasnici iz cijele oaze Hotan su dolazili kako bi tražili lijek i oprost, prolazeći kroz pijesak stopama onih koji su došli prije njih. To je bio jedan od najvećih vjerskih festivala regije. Vjerovalo se kako su tri posjete ovom mjestu jednako dobre kao obavljanje hadždža, svetog muslimanskog hodočašća koje je skupo za mnoge u nerazvijenoj provinciji Xinjiang.

No, ove godine je svetište Imama Asima prazno. Njegova džamija, mjesta za sufijske rituale i druge zgrade su uništene, a preostala je samo grobnica, piše Guardian. Nestale su ponude, zastave, a hodočasnici više ne dolaze.

Ovo je tek jedno od brojnih muslimanskih vjerskih lokaliteta koja su dijelom ili potpuno uništena u Xinjiangu od 2016. godine. Korištenjem satelitskih snimaka, Guardian i analitičar Bellingcat Nick Waters provjerili su lokacije stotinu džamija i svetilišta koje su identificirali bivši stanovnici, istraživači…

Od 91 analizirane lokacije, 31 džamije i dva velika svetilišta (poput kompleksa Imama Asima) pretrpjele su velike štete od 2016. do 2018. godine. Od navedenih, 15 džamija i oba svetilišta su u potpunosti uništeni ili je jako malo ostalo od njih. Kod ostalih džamija se vidi kako su uklonjene kapije, kupole ili minareti.

Na još devet lokacija su bivši stanovnici Xinjianga naveli da su bile džamije, ali su građevine ili uništene ili su uklonjene sve oznake vjerske zgrade.

Veliki kampovi

U ime suzbijanja vjerskog ekstremizma, Kina provodi intenzivnu državnu kampanju nadzora i kontrole muslimanskih manjina. Većinom su to Ujguri, manjinska grupa koja govori turskim jezikom i koji imaju više zajedničkog sa centralnoazijskim susjedima nego sa kineskim Han sugrađanima. Istraživači navode kako je približno 1,5 miliona Ujgura i drugih muslimana privedeno u kampove, što Peking negira.

Istražitelji vjeruju kako su vlasti srušile stotine, možda čak i hiljade džamija tokom kampanje. No, manjak dokaza potvrđuju ove navode, dijelom što je riječ o malim seoskim džamijama i hramovima, ali i dijelom što policija otežava rad novinarima i istražiteljima u Xinjiangu.

Lokacije koje su ustanovili Guardian i Bellingcat potvrđuju ranije navode i predstavljaju signal eskalacije trenutnog stanja. Iako su godinama zatvorene, mnoge vjerske zgrade nisu bile uništavane kao što je sada slučaj. Istražitelji smatraju kako je ovo novi oblik napada na kulturu ujgurskih muslimana.

„Snimci svetilišta Imamu Asimu u ruševinama su zaista šokantni, a za vjernike su sigurno tragični“, navodi historičar islama na Univerzitetu Nottingham Rian Thum.

Prije presije, hodočasnici su također išli sedamdeset kilometara u pustinju kako bi došli do svetišta Jafari Sadiqu, svetom ratniku za koga se vjeruje da je njegov duh došao u Xinjiang i pomogao dolasku islama u regiju. Čini se kako je grobnica razorena u martu 2018. godine, a novi snimci pokazuju i kako je obližnji kompleks za hodočasnike uništen.

„Nema jasnijeg dokaza za Ujgure da kineska država želi uništiti njihovu kulturu i prekinuti njihove veze sa ovom zemljom od uništavanja grobova predaka, svetih hramova koji su glavni znak historije“, dodaje Thum.

Brisanje sjećanja

Džamija Kargilik, u centru starog istoimenog grada na jugu Xinjianga, bila je najveća u području. Ljudi iz raznih sela tu su dolazili svake sedmice. Mnogi se sjećaju visokih tornjeva, impresivne kapije, te cvijeća i drveća u unutrašnjoj bašti. Sada snimci pokazuju kako je džamija skoro u potpunosti uništena.

Tri stanovnika grada, uposlenici u obližnjim hotelima i restoranima, za Guardian su kazali da je džamija srušena u drugoj polovini prošle godine.

Džamija Aitika kod Hotana, također velika bogomolja, uklonjena je u martu prošle godine. Kao najveća u okolini, bila je poprište vjerskih manifestacija, a na ovom mjestu postojala je još od 1200. godine. Iako je bila na nacionalnoj listi historijskih i kulturnih zgrada, njena kapija i druge dodatne građevine su uklonjene tokom 2018. godine, potvrdio je Waters, kao i lokalni stanovnici.

„Mnoge džamije su nestale. Nekada je svako selo u okrugu Yutian imalo jednu. Ranije su džamije bile mjesta za molitvu, za društvene skupove muslimana, ali je to otkazano proteklih godina. Nije tako samo u Yutianu, već u cijelom području Hotan. Svugdje je isto, ispravljeno“, kaže jedan Han Kinez iz Yutiana.

Aktivisti navode kako je uništavanje ovih historijskih lokacija način asimiliranja nove generacije Ujgura. Kako navode bivši stanovnici, većina Ujgura u Xinjiangu već je prestala ići u džamije koje su često opremljene sistemima za prismotru. U većini se traži pokazivanje lične karte, a mnogi veliki festivali su otkazani.

Kritičari navode kako je uklanjanje građevina urađeno zbog toga da bi mladim Ujgurima, koji rastu u Kini, bilo teško prisjetiti se svoje historije.

„Ako trenutnoj generaciji oduzmete roditelje sa jedne strane, a sa druge uništite njihovo kulturalno naslijeđe koje govori o njihovom porijeklu – odrast će kao ljudi kojima će to biti strano. Džamije se ruše i one su jedna od rijetkih stvari koje vidimo. Šta se dešava sa drugim stvarima je skriveno od nas i to nas plaši“, izjavio je jedan od bivših stanovika Hotana koji govori o mnogim pritvorenim Ujgurima.

Negiranje iz Pekinga

Kina negira optužbe da napada muslimanske manjine, brani njihove vjerske i kulturalne prakse, te da ih šalje u kampove za preobrazovanje. U odgovoru na pitanja o srušenim džamijama, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Geng Shuang je rekao kako „nije upoznat sa spomenutom situacijom“.

„Kina štiti slobodu vjeroispovijesti i čvrsto se protivi i bori se protiv vjerskog ekstremizma… U Kini živi više od dvadeset miliona muslimana i postoji više od 35.000 džamija. Velika većina vjernika, u skladu sa zakonom, može slobodno imati vjerske aktivnosti“, navodi se u saopćenju koje je dobio Guardian.

No, Peking otvoreno govori o „sinizaciji“ (ujednačavanju sa kineskom kulturom) vjera poput islama i kršćanstva kako bi bolje odgovarali „državnim uvjetima“ Kine. U januaru je Kina usvojila petogodišnji plan „vođenja islama kako bi bio kompatibilan sa socijalizmom“. Tokom govora u martu, partijski sekretar Chen Quanguo, koji je nadgledao ušutkavanje u Xinjiangu od 2016. godine, naveo je kako se „moraju unaprijediti uvjeti vjerskih lokacija u kako bi se vjera i socijalizam adaptirali jedno na drugo“.

Istražitelji smatraju kako je jedan od načina da se to postigne uklanjanje islamskih zgrada ili njihovih obilježja.

„Islamska arhitektura u Xinjiangu, koja je jako povezana sa indijskim i centralnoazijskim stilovima, javno pokazuje povezanost regije sa širim islamskim svijetom. Uništavanje te arhitekture se vodi kako bi se ublažio put za novi sinizirani ujgurski islam“, ističe David Brophy, historičar sa Univerziteta Sydney.

Stručnjaci navode kako uništavanje vjerskih lokaliteta predstavlja povratak ekstremnim praksama koje nisu viđene od Kulturalne revolucije kada su paljene džamije i hramove, ili od 1950-ih kada su velika svetilišta pretvorena u muzeje.

Nestala naučnica

Danas zvaničnici opisuju promjene džamija kao nastojanja da se one „poboljšaju“. U Xinjiangu, razne politike na poboljšanju džamija uključuju dodavanje električne energije, puteva, medijski objava, „kulturalnih biblioteka“, toaleta, kompjutera, ormara…

„Ovo im omogućava da unište mjesta koja proglase blokadom napretka ili nesigurnim, da postepeno ali i sigurno unište što je moguće više bogomolja Ujgura i muslimanskih manjina“, stav je Jamesa Leibolda, profesora sa Univerziteta La Trobe.

Kritičari navode kako vlasti pokušavaju ukloniti čak i historiju svetilišta. Rahile Dawut, istaknuta ujgurska naučnica koja je dokumentirala hramove širom Xinjianga, nestala je 2017. godine. Njene bivše kolege i rodbina vjeruju kako je zatvorena jer je radila na zaštiti ujgurskih tradicija.

Dawut je u intervjuu 2012. godine rekla: „Ako bi neko uklonio ove zgrade, ujgurski narod bi izgubio kontakt sa zemljom. Više ne bi imali ličnu, kulturalnu i duhovnu historiju. Nakon nekoliko godina bi izgubili sjećanje zašto ovdje živimo i zašto ovdje pripadamo.“

Izvor: Agencije