Željo predstavlja projekte stranim ulagačima

Piše: Ibrahim Sofić

Višestruki nogometni prvak Bosne i Hercegovine, sarajevski Željezničar, na predstojećem Sarajevo Business Forumu predstavit će svoje projekte stranim investitorima kako bi pokušao privući strani kapital, prijeko potreban za rad kluba na visokom nivou.

Predsjednik “Plavih” sa Grbavice Almir Gredić u razgovoru za Al Jazeeru kaže kako su već poznati “ciljani” učesnici Foruma, kojima bi projekti fudbalskog kluba Željezničar bili interesantni.

“Mi smo već imali neke kontakte sa glavnim organizatorom SBF-a Bosna Bank Internationalom (BBI) i sada smo u finalnoj fazi izrade prezentacije. Imamo četiri učesnika u vidu. Dvojica su već u svijetu sporta, dvojica imaju pretenzije da se uključe u to tržište”, kaže Gredić.

Prezentacija će oko 1. maja biti gotova i dostavljena ovim investitorima, a Gredić dodaje kako će BBI banka pomoći u povezivanju sa gostima SBF-a.

“Oni će prije Foruma biti upoznati sa projektima. A kad dođu, imat ćemo razgovore i pored zvanične prezentacije. Ovim potezom FK Željezničar ne može ništa izgubiti, a mnogo toga može dobiti, jer je riječ o projektima koji se odnose na obnovu stadiona, jačanje rada na mlađim kategorijama, razmjenama trenera i igrača…”

Gredić ističe da je namjera kluba, koji je u posljednje tri sezone prvak BiH, da provjeri interes stranih investitora u bh. sport, da se predstavi kao klub sa imovinom, idejama i historijom kroz nekoliko projekata, veoma potrebnim za dalji razvoj.

“Želimo ljudima predstaviti klub i vidjeti da li ima interesa. Na nama je da uradimo sve što je u našoj moći.”

Obnova stadiona

Jedan od dijelova prezentacije je stadion Grbavica koji ni nakon gotovo 20 godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini nije obnovljen.

“U posljednje četiri godine smo imali brojna obećanja kada je riječ o stadionu, no ništa od toga. Da se gradilo po pet cigli od kraja rata, danas bi stadion bio obnovljen. Vjerovatno mnogi koriste takva obećanja za lične promocije i često obećavaju mnogo, no kada se treba raditi – sve je jasno u njihove tri rečenice”, kaže prvi čovjek kluba.

Protekle sedmice je na Parlamentu bh. entiteta Federacija BiH usvojen Zakon o otpisu dijela dugova sportskih kolektiva. Kako navodi Gredić, riječ je o otpisu kamata na dug prema Poreskoj upravi FBiH, a glavnina se može platiti na rate u narednih deset godina. To su zaduženja koja se kreću od 750.000 do dva miliona eura.

“Svi smo registrirani kao udruženja građana, a kao takve nas poreska politika tretira kao najrazvijenije firme i od nas traži naplatu i PDV-a i poreze i doprinose. Sa druge strane, u sistemu PDV-a mi imamo malo manevarskog prostora. Državni zakon o sportu je 2008. usvojen i on predviđa određene poreske olakšice sportskim kolektivima, ali on nije usklađen na nižim nivoima vlasti već šest godina.”

Privredne subjekte država ni na koji način ne stimulira na ulaganje u sport i, samim tim, sa njihove strane nema interesa za ulaganje. Klubovima ostaju prihodi od ulaznica, članarina i sponzora.

“Ti prihodi nisu dovoljni da bi se podmirile obaveze prema državi, da ne uzimamo obaveze prema igračima. Samo za državu je potrebno oko 1,2 miliona maraka (600.000 eura), a to je bez igrača i priprema. Neki normalan budžet je tri miliona maraka (1,5 miliona eura)”, ističe Gredić.

Klub sa imovinom

Problem je i u zakonima, dodaje, koji nisu tačno definirali prijelaz iz udruženja građana u profesionalni kolektiv.

“To bi trebao zakonodavac regulirati, ali nije. Tu je državni zakon, usvojen 2008, i u njemu se govori da se za godinu dana moraju uskladiti niži nivoi, ali se to nije desilo niti je ko radio na tome. Mi čak ne tražimo novac od države, ali tražimo da nam se omoguće načini da dođemo do njega.”

Gredić ističe kako je Željo specifičan slučaj, jer ima svoju imovinu od nekih sedam do osam miliona eura, te kako je drugima lakše promijeniti oblik rada iz udruženja građana.

“Mi smo izuzetno talentovana sredina, izbacujemo veliki broj igrača. Trenutno ima 10 do 15 igrača koji igraju u Evropi, a nekoliko je igrača u državnoj reprezentaciji koji su ponikli na Grbavici. Mi smo jedini klub sa prostora koji daje igrače, svi su ostali odrasli izvan države kojoj godišnje dajemo 400.000, a dobijemo 100.000 maraka. Umjesto da nas razvijaju, mi njih stimulišemo i punimo budžet.”

“Komšije su drukčije uredili stvari. Naprimjer, u Srbiji su znali da će prodati NIS Srbije. Nekoliko mjeseci prije prodaje su sa Partizanom i Crvenom zvezdom potpisali ugovore po nekoliko miliona eura. Kasnije je prodata kompanija, obaveza, naravno, ostala i klubovi narednih nekoliko godina imaju riješene probleme.”

Izvor: Al Jazeera