Oglasi

Granična i obalna straža EU-a sa 10.000 pripadnika do 2027.

Vanjska granica Evrope duga je više od 13.000 kilometara, sa 66.000 kilometara dugom morskom granicom.
Izmjenama u Agenciji za evropsku graničnu i obalnu stražu želi se osigurati efikadno upravljanje vanjskim granicama Evropske unijeEPA

Zakon o jačanju evropske granične i obalne straže, koji predviđa uspostavu novih stalnih snaga sa 10.000 pripadnika do 2027. godine u cilju efikasnije zaštite vanjskih granica Evropske unije, sada se može provoditi, nakon što je u srijedu dobio konačnu potvrdu Evropskog parlamenta.

Na glasanju tokom plenarnog zasjedanja EP-a u Strazburu za zakon je diglo ruke 403 zastupnika, 162 su bila protiv,a 44 suzdržana, prenosi Hina.

Izmjenama u Agenciji za evropsku graničnu i obalnu stražu - Frontex, koja postaje Evropska granična i obalna straža, želi se osigurati efikasno upravljanje vanjskim granicama EU-a i brza reakcija na krizne situacije.

Vanjska granica Evrope duga je više od 13.000 kilometara, sa 66.000 kilometara dugom morskom granicom.

Pregovori o zakonu završeni su u rekordnom roku od šest mjeseci, zahvaljujući ustrajnosti izvjestiteljice Roberte Metsole da se nove mjere pretoče u zakon prije evropskih izbora u maju.

"Tim će se zakonom izmijeniti način na koji Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu rješava pitanja migracija, uključujući osiguravanje 10.000 novih službenika za granični nadzor. Time će se poticati borba protiv prekograničnog kriminala; štititi temeljna prava i pomagati efikasnom vraćanju onih kojima nije potrebna zaštita. Naše vodeće načelo bilo je da se odnosimo pravedno prema onima kojima je potrebna zaštita, a strogo prema onima koji pokušavaju iskorištavati najranjivije ljude na planetu. Građani su to tražili, a mi smo na to odgovorili u rekordnom roku", kazala je Metsola.

Pitanje sigurnosti

"S pitanjem sigurnosti i izazovima migracija moći ćemo se nositi jedino ako ta načela budemo stalno imali na umu", dodala je izvjestiteljica iz redova Evropske narodne partije - EPP.

Prema usvojenom aktu, uspostavit će se nove stalne snage radi pružanja podrške državama članicama EU-a na terenu u obavljanju graničnih kontrola i zadaća vraćanja ljudi, kao i u borbi protiv prekograničnog kriminala.

Počevši sa 5.000 pripadnika 2021. godine, stalne snage bit će u potpunosti operativne do 2027. godine i tada će brojati 10.000 pripadnika.

Biti će ustanovljene i rezervne snage za brze intervencije u hitnim slučajevima.

Evropska komisija je predlagala povećanje stalnog sastava Evropske granične i obalne straže na 10.000 pripadnika do 2020. godine.

Restrukturirana Agencija moći će pružati podršku u postupcima vraćanja u državama članicama, primjerice utvrđivanjem državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU i pomaganjem nacionalnim tijelima u izdavanju putnih isprava.

Novim će se pravilima, također, ojačati saradnja s Evropskim uredom za podršku azilu.

Saradnja s trećim zemljama također će se ojačati, tako što će se omogućiti novi sporazumi van postojećih okvira, koji inače vrijede za zemlje koje graniče s EU-om.

Nizom zaštitnih mjera osiguravat će se poštivanje temeljnih prava i zaštita ličnih podataka u okviru takve saradnje.

Znatan broj posmatrača zaduženih za temeljna prava stalno će ocjenjivati poštuje da li Agencija temeljna prava tokom provođenja svojih operativnih aktivnosti.

Prilagođavanje zemalja

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (S&D), koji je podržao "Metsolin zakon", smatra da će se sada sve zemlje koje imaju komad vanjske granice EU-a morati prilagođavati, i to vrlo strukturirano, kako svojim terminima na kalendaru, tako i samom sadržaju.

"Za Hrvatsku, zemlju koja ističe ulazak u Schengen kao visoki politički cilj, alibija za činjenje nema. Vidimo što se događa u našem neposrednom susjedstvu, to nije više samo Bosna i Hercegovina, tu su Crna Gora i Albanija. Sve su to zemlje koje nemaju dovoljne kapacitete da se nose s izbjegličkim valom koji se pojavljuje svakog proljeća. Ali, Hrvatska ima tu mogućnost da vlastitu potrebu kontrole i zaštite granice kolektivizira s onim što je EU prepoznao kao zajedničko", kazao je Picula.

Na pitanje zašto je iskazana zadrška prema prijedlogu EK-a, koja je tražila 2020. godinu kao rok za uspostavu punog sastava, Picula je odgovorio da jedan dio evropske politike ne zna kako će se raspodijeliti ingerencije između Frontexa i nacionalnih država.

"I od tuda proizlazi određena skepsa, jer su sve države manje više osjetljive na pitanje granica, tko je nadzire i čija je zadnja. Mislim da će se ta skepsa rješavati u hodu i da smo, što se toga tiče, krenuli na put bez povratka."

Također je potvrdio da postoji bojazan od militarizacije Evrope, ali da "nije moguće razvijati novu europsku sigurnosnu politiku a da se ne konfrontirate sa sumnjama o militarizaciji".

"Ali, bilo bi loše kada bi se dogodila blokada nečega što ovoga trenutka EU, u izrazito promijenjenim geopolitičkim okolnostima, svakako mora razvijati", kazao je Picula.

Prisjetio se Romana Prodija 2003. godine, koji je pobjedonosno rekao da je Evropa okružena s "ring of friends".

Prošlo je desetak godina i nema niti jednog evropskog političara, nastavio je Picula, koji ne primjećuje da je Evropa okružena s "ring of fire".

"I to ne samo što smo došli u kontakt s ruskim interesima u Ukrajini, jednom političkom evolucijom, pa se više ne zna da li je Turska partner ili ne, već smo došli u kontakt s kaosom na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Na kraju krajeva, dolazimo u situaciju da se pitamo koliko je SAD pouzdan partner u okviru NATO-a nakon stupanja Donalda Trumpa na dužnost", rekao je socijaldemokratski zastupnik.

Najslabija karika

Po njemu, sve su to pitanja koja su istaknula potrebu razvoja zajednička sigurnosne i odbrambene politike koja je "oduvijek je bila najslabija karika europskih integracija".

Upravo na tom području, dodao je, EU je napredovala u zadnjih nekoliko godine više nego u 40 godina prije toga.

"Europski obrambeni fond je izraz te potrebe", ocijenio je Picula.

Govoreći o Evropskom odbrambenom fondu, naveo je da se izračunalo da EU zbog sistema javne nabave, a 80 posto nabave oružja u EU pripada nacionalnim državama, u godini dana gubi između 25 i 100 milijardi eura.

Smatra da postoji potreba da se racionalizira nabava novog naoružanja, da se smanji uvoz od vanjskih dobavljača i da se s određenim sredstvima potakne istraživanje i razvoj možda nekih sistema naoružanja koji će biti zajednički zemljama članicama EU-a.

"Proces jačanja europske obrambene autonomije nikako ne treba zaustaviti", odlučan je Picula.

Europarlamentarka Ruža Tomašić (ECR) smatra da je predloženi smjer razvoja agencije pogrešan i stoga je uskratila podršku zakonu.

Pogrešan smijer

"Frontex treba imati ulogu u zaštiti vanjskih granica Unije, ali predloženi je smjer razvoja agencije pogrešan. Umjesto usko specijaliziranih mobilnih snaga za brzu reakciju u slučaju krize uz paralelno jačanje graničnih policija koje su najkompetentnije braniti granicu, stvara se nova pretjerano birokratizirana služba s previše zaposlenih čija će učinkovitost biti vrlo upitna", rekla je Tomašić na raspravi.

Smatra da se problem nezakonitih migracija mora rješavati na izvorištu, a Frontexu ovim prijedlogom nisu dane ovlasti da sudjeluje u vraćanju migranata iz trećih zemalja u treće zemlje.

"To znači da Frontex, primjerice, neće moći asistirati u vraćanju nezakonitih migranata iz sjevernoafričkih zemalja u države iz kojih ti migranti dolaze", dodala je.

Ovakvom politikom, smatra Tomašić, "sami sebe osuđujemo na borbu protiv nezakonitih migracija i organiziranog kriminala na svome pragu, umjesto da problem rješavamo što je moguće dalje od svojih granica".

"Migracijska politika i politika azila traže drastičnu, a ne ovakvu kozmetičku promjenu", ocijenila je Tomašić.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.