Oglasi

Granice Bjelorusije otvorene uprkos Lukašenkovim najavama

Predsjednik Lukašenko sinoć najavio zatvaranje granica prema Poljskoj i Litvaniji, te jače vojno prisustvo prema Ukrajini.
Ova istočnoevropska država je pogođena političkom krizom od predsjedničkih izbora 9. augusta, kada su širom države počeli masovni antivladini protestiEPA-EFE

Granice Bjelorusije sa Poljskom i Litvanijom ostale su otvorene danas, uprkos najavama predsjednika Aleksandra Lukašenka da će biti zatvorene i njegovim optužbama na račun susjednih država da stoje iza protesta protiv njegove 26-godišnje autoritarne vlasti, prenosi agencija Beta pozivajući se na AP.

Lukašenko je kasno sinoć rekao da zatvara granicu s Poljskom i Litvanijom i da stavlja vojsku u stanje ripravnosti. Bjeloruski lider, koji se nalazi pod pritiskom masovnih šestosedmičnih protesta čiji učesnici traže njegovu ostavku, rekao je kako je Bjelorusija primorana i pojačati kontrole na granici s Ukrajinom.

„Primorani smo da povučemo vojnike s ulica, da stavimo vojsku u stanje pripravnosti i da zatvorimo državnu granicu prema zapadu, prije svega s Litvanijom i Poljskom“, rekao je Lukašenko na Forumu žena, te dodao kako „ne želi da njegova zemlja bude u ratu“ i da ne želi da se Bjelorusija, Poljska i Litvanija „pretvore u pozorište vojnih operacija“.

„Zato želim da apelujem na narode Litvanije, Poljske i Ukrajine. Zaustavite svoje lude političare, ne dozvolite da izbije rat.“

On nije pomenuo susjednu Latviju, koja ja članica NATO-a kao Poljska i Litvanija.

Optužuje Zapad za nemire

Međutim, danas je nacionalna granična služba saopćila kako su svi granični prelazi ostali otvoreni, iako je navela da su kontrole i inspekcije pojačane.

Glasnogovornica poljske granične straže Agnieszka Golias rekla je kako se saobraćaj na poljskoj granici sa Bjelorusijom odvija kao i obično. Litvanske vlasti također nisu prijavile promjene.

Bjelorusija je pogođena političkom krizom od predsjedničkih izbora 9. augusta, kada su širom zemlje počeli masovni antivladini protesti, inicirani zvaničnim rezultatima glasanja prema kojima je Lukašenko osvojio više od 80 posto glasova.

Vlasti Bjelorusije su nastojale ugušiti proteste hapšenjima i represijom. Prvih dana protesta policija se masovno obračunavala sa demonstrantima, uhapsila više od 7.000 ljudi i pretukla stotine. Vlast se potom okrenula selektivnim hapšenjima opozicionih aktivista i demonstranata.

Lukašenko (66), koji Bjelorusijom vlada čvrstom rukom od jula 1994. godine, uz represiju nad opozicijom i nezavisnim medijima, optužio je zapadne zemlje za podsticanje protesta.

Lista nasilnika iz snaga sigurnosti

Jučer je glavna Lukašenkova protivnica na augustovskim izborima Svetlana Tihanovskaja rekla da aktivisti sastavljaju listu pripadnika snaga sigurnosti koji su učestvovali u nasilju i represiji nad demonstrantima.

Tihanovskaja, bivša nastavnica engleskog bez političkog iskustva koja je poslije izbora pobjegla u Litvaniju, rekla je da grupe za zaštitu ljudskih prava sarađuju s opozicionim aktivistima u sastavljanju liste koja će biti predata zvaničnicima Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i Rusije.

Lukašenko je pod sve većim kritikama SAD-a i EU-a. Evropski parlament jučer je usvojio rezoluciju kojom se odbacuju zvanični rezultati augustovskih predsedničkih izbora u Bjelorusiji i navodi kako Lukašenka neće smatrati legitimnim predsjednikom nakon što mu 5. novembra istekne peti mandat.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.