Gradska vlast Prijedora isključuje povratnike
U Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u BiH. Na današnji dan 1992. godine, vlasti bosanskih Srba naredile su nesrpskom stanovništvu da na kuće izvjese bijele čaršafe i oko ruku vežu bijele trake.
Denis Dedić je godinama živio kao izbjeglica. Onda je prije 16 godina odlučio da se vrati u rodne Bišćane nadomak Prijedora. Zatekao je srušenu kuću, bez struje i vode. Ni posla nije bilo. Svaki pokušaj da se zaposli bio je bezuspješan. Uvidio je da je bavljenje poljoprivredom jedini način da prehrani porodicu.
“Ja kako sam se prijavio na biro tako to stoji. Pomaka nema, digao sam jednostavno ruke. Svake godine konkurišem za sredstva, kuću nisam završio, spavam sa ženom i četvero djece u jednoj sobi. Ali ništa nisam dobio”, govori Dedić, povratnik u Prijedor.
Nestranački odbornik u skupštini grada Prijedora, Mirsad Duratović, kaže da je Denis samo jedan od primjera među povratnicima koji se bore za egzistenciju. Kaže da su povratnici u ovoj opštini diskriminisani na više osnova. Navodi samo neke od primjera.
“Pravilnik o stipendijama koji donosi gradonačelnik kaže da djeca boraca vojske Republike Srpske imaju 10 bodova, djeca ratnih vojnih invalida VRS 10 bodova, a djece logoraša, šehidskih porodica, povratnika, nema u tom pravilniku. I ne treba da čudi da od 400 djece koja dobiju stipendiju, samo 11 dolazi iz povratničkih porodica”, kazao je Mirsad Duratović, nezavisni odbornik u Skupštini Prijedora.
“Iz gradskog budžeta za proces povratka izdvaja se 50 hiljada evra godišnje. Dok povratnici tvrde da je to premalo, iz grada objašnjavaju da provratnicima, ali i svim drugim građanima, na raspolaganju stoji novac namenjen za projekte iz poljoprivrede ili kulture“, javlja novinarka Natalija Lučić.
Duratović pojašnjava da su zbog otvorene diskriminacije, time što zakoni i pravilnici daju prednost većinskom stanovništvu, povratnici demotivisani i da ne konkurišu na javne pozive jer znaju da su male šanse da će proći.
“Vama treba niz dokumentacije, za to vam treba 50-ak maraka. To je ljudima koji su nezaposleni ogroman iznos, njima su to tri ili četiri vreće brašna za porodicu”, nastavlja Duratović.
Udruženje “Kvart”
Političar i predsjednik gradske Skupštine kao jedno od rješenja vidi aktivnije korištenje prava glasa, naročito Bošnjaka koji žive van Prijedora. Navodi da je na izborima 2014. godine glasalo samo 2500 Bošnjaka od prijavljenih trideset hiljada.
“Koliko imate snage u nekom parlamentu toliko možete i odlučivati. Zato naši građani moraju da se prijave za glasanje putem pošte. Moraju to ozbiljno da shvate i uzmu učešće. Mislim da imaju priliku, a onda i još da povećavamo i broj zaposlenih, i da bude mnogo bolja situacija nego sada”, rekao je Sead Jakupović, predsjednik Skupštine grada.
Da situacija bude bolja, zalažu se i aktivisti iz organizacije Kvart. Tvrde da je u Prijedoru najprije potrebno gajiti kulturu sjećanja koja se neće odnositi samo na pripadnike većinskog stanovništva, već na sve. Zbog toga su, kažu, imali problema, naročito u ovom periodu kada se obilježava Dan bijelih traka.
“Bilo je tu i napada, i vrijeđanja, uvredljivih grafita, ali sad bih rekao da je na djelu ta tiha diskreditacija. to je izbjegavanje tema o kojima mi hoćemo da pričamo. Pokušavaju da nas diskredituju umjesto da pričamo o suočavanju s prošlošću, o manjinskim pravima, o svim onim problemima koje nas tlače sve zajedno“, kazao je Goran Zorić, “Kvart” Prijedor.
A o svim ovim problemima gradska vlast nije željela da razgovara ni sa nama.
Izvor: Al Jazeera