Oglasi

Građani Bugarske idu po namirnice u Srbiju

Al Jazeera je istražila koliko se zarađuje u glavnom gradu Bugarske i na što se taj novac troši.

HrxgII_Tv_A

Građani Bugarske posljednjih godina sve češće  traže posao u glavnom gradu Sofiji i nekoliko većih gradova u zemlji.

Razlog je bankrot pojedinih fabrika u manjim bugarskim gradovima. Zoran Kosanović je istraživao koliko se zarađuje u Sofiji i gdje se taj novac troši.

Do posla u Sofiji, Ivanela Kirilova iz Dragomana na krajnjem zapadu Bugarske, svakog dana pređe četrdeset kilometara.

Iako radi van rodnog grada, sretna je jer ima posao u zemlji u kojoj je stopa nezaposlenosti iznad evropskog prosjeka i iznosi malo više od deset posto.

"Radim u Sofiji zato što u Dragomanu nema posla. Građani rade za jako malo novca", kaže Kirilova.

Propast ekonomije

Kirilova radi u banci. Zarađuje otprilike pet stotina eura, kolika je prosječna plata u glavnom gradu Bugarske. I da ima posla u rodnom gradu, plata bi joj bila znatno manja – 30 do 50 posto ispod sofijskog prosjeka.

"Posao u Sofiji i još nekoliko velikih gradova u Bugarskoj građani iz manjih mesta traže poslednjih nekoliko godina. Procene su da polovina radno sposobnih građana iz manjih mesta platu zarađuje u velikim okolnim gradovima", izvještava Kosanović.

Trend privlačenja radne snage iz manjih u veće gradove ekonomisti objašnjavaju propašću bugarske industrije.

"Poslije restrukturiranja bugarske ekonomije jedan dio fabrika, koje su postojale u malim gradovima, bankrotirao je, jer nisu uspele da se prilagode novim okolnostima. S druge strane, pojavilo se mnogo novih firmi u velikim gradovima. Strani investitori daju prednost destinacijama kakve su Sofija, Plovdiv, Varna, Burgas, Stara Zagora, to jest velikim gradovima, jer tamo lakše pronalaze kvalificiranu radnu snagu. Zato žiteljima manjih gradova jedino preostaje opcija da pronađu posao u susjednim velikim gradovima", ističe Georgi Tabakov, predsjednik Bugarskog ekonomskog foruma.

Trgovanje u Srbiji

Ipak, dio zarađenog novca često ne ostane ni u gradu u kome se zarađuje, ni u rodnom mjestu.

Tako žitelji uglavnom pograničnih mjesta po namirnice idu u Srbiju.

Dio plate i Kirilova troši preko granice.

"Sedmično dolazim jednom do dva puta, obično petkom, kada je pijačni dan. Odlazim i u Pirot subotom, kada je tamo također pijačni dan. Kupujemo meso, mliječne proizvode, papriku u pavlaci. Danas ću, recimo, kupiti cvijeće na pijaci", kaže bankarska službenica.

Osim nižih cijena, kaže, razlog je i kvalitet.

Zato se pojedini građani i žale da vikendom do nekih namirnica ne mogu doći. Ipak, za Dimitrovgrad i mjesta uz bugarsku granicu u Srbiji, dolazak novca iz susjedne zemlje je važan za popunu budžeta - i grada i trgovaca.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.