Oglasi

Grad koji je buri 'spjevao' odu

Senj je iskoristio fondove EU-a kao malo koji drugi grad u Hrvatskoj. Sada je na redu rasvjeta koja 'pleše' u ritmu bure.
Projekt navodnjavanja partnerski su realizirale po dvije hrvatske i bh. općine, ali novcem iz EU-aOpćina Lovas

Dok svugdje po Hrvatskoj političari stavljaju svoje portrete na bandere i s predizbornih skupova daju obećanja, a svaki milimetar i sekundu oglasnog prostora nastoje iskoristiti za slanje poruka biračima uoči lokalnih izbora, vrijedni ljudi iz Senja, tiho i bez velike pompe, postavljaju panoe na kojima uglavnom piše "Projekt sufinanciran sredstvima Europske unije".

U ovom gradiću na jadranskoj obali, postavili su posljednjih godina puno takvih panoa i privukli jako puno novca iz europskih fondova, najviše po glavi stanovnika u cijeloj Hrvatskoj. I ne posustaju, pa im je i potpuno nevažno tko je na vlasti.

I ovih dana, kao sasvim originalan projekt, tamošnja Ustanova za razvoj grada najavljuje jako dobru priču.

Uz preuređenje kulturnog centra, kojim će proširiti Gradski muzej Senja, rekonstrukciju i uređenje središta grada, izgradnju plaža i šetališta te doma za stare i nemoćne, odlučili su predstaviti i realizirati projekt posvećen onome čega u određena doba godine imaju i previše, a to je bura.

Drumovi kojima niko ne prolazi

"Kad bih ja nešto mogao sam - osmisliti, nabaviti, ugraditi, platiti? Nikad. Zato općine i služe, valjda. A to što kažete da i nemaju baš puno svojih novaca, pa pišu u EU... Kome će, ako neće njima? Ne može ova naša Slavonija više sama, pa ako ne pomaže Zagreb neka pomogne Bruxelles", kaže Zvonko iz Opatovca, sela u lovaškoj općini poznatoj po privlačenju novca iz europskih fondova.

Nije nezadovoljan lokalnim vlastima, no o izborima i listama baš i ne želi javno. Kaže, to je osobna odluka svakog birača.

"A što bih promijenio da mogu? Mnogo toga, samo da mi stari ne ostanemo sami ovdje. Džaba nam i vrtići, i igrališta, i škole kad nema djece. I sve to EU da pozlati... Ma, i drumova nam ne treba kad njima ni'ko ne prolazi", napominje.

Selo u kojem živi poznato je postalo, među ostalim, u izbjegličkoj krizi kad su kroz tamošnji kamp prošle brojne izbjeglice. "U toj ljudskoj nesreći bar nam je selo živnulo. Ružno je to reći, ali tako je. Kad su otišle izbjeglice, opet je sve pusto. I zato, u redu ti projekti, ali kome ako nas nema", zaključuje Zvonko.

"Pripremili smo i osmislili projekt 'Oda buri', koji obuhvaća uređenje interaktivne kule bure i rasvjetu po gradu koja bi 'plesala' u ritmu bure i davala zvučne efekte. Senj bi time na neki način od bure napravio atrakciju i turistički proizvod", najavljuje Dorotea Prpić, ravnateljica Ustanove za razvoj Senja, koja gradske projekte, osim na europske fondove, kandidira i za natječaje ministarstava i fondova u Hrvatskoj.

Rekorderi iz Senja

Senjani su posljednjih nekoliko godina vodeći u privlačenju europskih sredstava za gradske projekte. Prema dvama različitim izvorima – Institutu za javne financije i Ministarstvu financija – gradske vlasti Senja privlače najviše sredstava po stanovniku, pa su u posljednjih osam godina financirali osam projekata i od EU-a dobili pet milijuna eura (bez PDV-a). Tim su novcem financirali izgradnju vodovoda i kanalizacije, poboljšanje turističke ponude...

"Bespovratna sredstva Europske unije značajno su pridonijela društvenom i infrastrukturnom razvoju Senja, ubrzala realizaciju investicija i dala razvojni zamašnjak", ukazuje Prpić.

Priznaje da im u početku nije bilo lako jer su učili kako pretpristupni fondovi funkcioniraju, koja su pravila provedbe, kako uopće aplicirati.

Senjani su novcem iz EU financirali i komunalnu infrastrukturu, i uljepšali svoj gradUstanova za razvoj Senja

"Sav trud bude nagrađen kada u konačnici završite projekt i vidite taj napor pretočen u konkretnu investiciju na terenu i zadovoljstvo stanovnika koji su, primjerice, dobili vodu, kanalizaciju, turistički ili sportski objekt ili ste poduzetnicima i nezaposlenima dali nova znanja i zvanja", kaže Prpić.

Prekogranična partnerstva

Godinama prije Senjana prema fondovima Europske unije okrenuli su se u nekoliko vukovarsko-srijemskih općina okupljenih oko Ureda za međunarodnu suradnju TINTL (što je akronim njihovih imena – Tovarnik, Ilok, Nijemci, Tompojevci i Lovas). Godinama je taj ured vodio Tomislav Panenić, koji je kasnije postao i načelnik Općine Tompojevci te ministar gospodarstva.

I razvijenima trebaju nova ulaganja

Ukazujući na to da novca za investicije uvijek treba, pri čemu čak i najrazvijenijima trebaju nova ulaganja, Mirjana Samardžić Novoselec iz konzultantske tvrtke Razbor kaže da je "nedostatak vizije, strategije i entuzijazma najčešći uzrok lošem rezultatu".

Prepričava kako često u razgovorima s načelnicima i gradonačelnicima ponavlja da su "razvojna strategija i EU-projekti izvrstan politički alat". "Takav pristup omogućuje transparentnu komunikaciju s građanima o tome što njihova uprava za njih radi, olakšava planiranje proračuna te daje pozitivnu sliku privatnim investitorima o gradu/općini", kaže.

Među brojnim projektima posebno je ponosan na prekogranične, a od njih na projekt navodnjavanja u općinama Lovas i Tompojevci, koji je proglašen najuspješnijim lokalnim EU-projektom u Hrvatskoj za razdoblje 2012–2014.

Nositelj projekta bila je Općina Lovas, a partneri njihovi susjedi iz Tompojevaca te bh. općine Šamac i Odžak. Projektom navodnjavanja voćnjaka, vinograda i poljoprivrednih površina ukupno 240.500 eura utrošeno je za postavljanje sustava na 13 demonstracijskih polja, uređaja za kontrolu vlage u tlu te agrometeorološke postaje.

"Sve nam je to bio izazov i sve je bilo u magli kada smo počinjali sada već davne 2004. godine. Nije bilo lako doći do informacija, ali je polako krenulo i danas sve to jako dobro ide ljudima koji su me naslijedili na tim projektima. Kad shvatiš da imaš puno utakmica u nogama i dobru tehniku, kad jednom naučiš raditi, onda dolaze i rezultati", priča Panenić.

Prepoznali važnost podrške EU-a

I općine na istoku Hrvatske i grad na jadranskim obalama očito su na vrijeme prepoznali važnost, značaj i potrebu privlačenja sredstava EU-a. Učinili su to još dok je Hrvatska bila na putu prema Uniji. Stručnjaci smatraju da su sadašnji uspjesi zapravo rezultat dugogodišnjeg rada.

Mirjana Samardžić Novoselec, izvršna direktorica Razbora, prve hrvatske konzultantske tvrtke specijalizirane za lokalni i regionalni razvoj te EU-fondove, kaže da je Senj, primjerice, "pravodobno prepoznao da bez dostatnih ljudskih kapaciteta nije moguće uspješno pripremati i provoditi projekte financirane fondovima EU-a".

Uskočka tvrđava Nehaj jedan je od bisera senjskoga kraja

"U početku je to uvijek trošak za jedinicu lokalne samouprave, no koristi su za gradski proračun višestruke kad projekti započnu s provedbom. Uz to, moguće je kroz projekt sufinancirati plaće zaposlenika koji njime upravljaju", objašnjava.

No, činjenica je da brojne jedinice lokalne samouprave ne koriste europska sredstva (svojedobno je bilo čak 85 posto općina koje nisu povukle ni euro), dio (grado)načelnika razmišlja o europskim fondovima kao kasici u koju se treba posegnuti tek kad nema prihoda koji dolaze kroz redovno punjenje proračuna te pomoći države, a neki od njih možda ni ne znaju gdje tražiti natječaje za sufinanciranje iz EU-fondova.

"Još uvijek je mali broj jedinica lokalne samouprave koje razumiju važnost strateškog pristupa razvoju i predanosti provedbi razvojne strategije. S jasno zacrtanim razvojnim ciljevima i s njima povezanim projektima / investicijama lakše je tražiti mogućnosti za financiranje, bilo da se radi o privlačenju privatnih investitora, EU-fondovima, nacionalnim izvorima ili nekom drugom modelu financiranja", kaže Samardžić Novoselec.

Projektom navodnjavanja spojene su vukovarsko-srijemske i posavske općineOpćina Lovas

Primjećuje i kako "ad hoc odluke da se projekti pripremaju i prijavljuju samo zato što postoji neki natječaj nisu dobar put, jer su takvi projekti često nerealni i ne mogu dokazati svoju održivost".

Kreativni timovi

Budući da ima iskustva i kao voditelj jednog ureda koji se borio za sredstva iz europskih fondova i kao načelnik općine, ali i kao ministar gospodarstva, i Panenić smatra kako "nije dobro da se jedinice lokalne samouprave naviknu na ta sredstva". Po njegovu mišljenju, bitno je tražiti i druge izvore, ali i računati da "i nacionalna sredstva idu paralelno s europskim".

"Lokalni proračuni naslonjeni su na europske projekte, pa se može dogoditi da smanjenjem potpora iz fondova EU-a imamo i pad investicija jer država neće to moći pratiti. Definitivno moramo imati komplementarna sredstva iz državnog proračuna", upozorava Panenić.

Svjesni su svega toga i gradske vlasti Senja, na drugom kraju Hrvatske, jer kad tankim općinskim ili gradskim blagajnama zatreba novca za investicije i projekte, svaki je izvor dobrodošao.

Ideja kreativnih timova očito ne nedostaje, baš kao što ima i potrebe za realizacijom brojnih projekata na dobrobit žitelja svih krajeva Hrvatske. Upravo stoga mnogi mogu puno toga naučiti iz primjera koji dolaze iz Lovasa, Tompojevaca, Senja.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.